Noćna mora od poplava: Vodostaj Baltičkog mora ugrožava naše obale!

Noćna mora od poplava: Vodostaj Baltičkog mora ugrožava naše obale!

Dana 9. srpnja 2025., poplave na obali Baltičkog mora Mecklenburg-Zapadno Pomeranije i dalje su eksplozivno pitanje. Kako Novine Baltičkog mora izvješća, trenutni pogled na razine vode u gradovima kao što su Wismar, Warnemünde, Althagen, Barth, Stralsund, Sassnitz i Greifswald tjera vas da sjednete i obratite pažnju. Osobito su vrijednosti u Warnemündeu izvanredne i pokazuju složenost ovih prirodnih događaja.

Praćenje takvih vodostaja je ključno. U Warnemündeu je srednja razina vode (MW) bila 507 cm u razdoblju od 2010. do 2020. Srednje vrijednosti niske vode (MNW) bile su 407 cm, dok je srednja visoka voda (MHW) zabilježena na 617 cm. Prema povijesnim standardima, najviša razina vode od 770 cm, zabilježena 13. studenog 1872., otrežnjujući je podsjetnik na opasnosti povezane s olujnim udarima.

Klase olujnog udara i njihovi učinci

Klasifikacija olujnih udara važna je mjera za procjenu rizika. Olujni udari dijele se u četiri klase: olujni udar je između 1,00 i 1,25 m iznad srednje razine vode, dok vrlo jak olujni udar doseže preko 2,00 m. Prema trenutačnim izvješćima, u posljednje dvije sezone na njemačkoj obali Sjevernog mora bilo je ukupno 16 olujnih udara, od kojih se 13 dogodilo u sezoni 2023./2024. U sezoni 2024/2025 već su zabilježena tri olujna udara, ali su njihovi vodostaji znatno ispod ekstremnih vrijednosti.

Vremenski uvjeti s jakim zapadnim vjetrovima, osobito na obali Sjevernog mora, ili jaki sjeverni vjetrovi u Donjoj Saskoj pokazali su se posebno opasnima. Ovi vremenski uvjeti uzrokuju da se velike količine vode guraju uz obalu, što može izazvati olujno nevrijeme. Povijesno gledano, olujni udar od 16. veljače 1962. u Hamburgu jedan je od najrazornijih događaja u posljednjih 100 godina, nakon čega su uslijedili značajni olujni udari 1976., 1981., 1999. i 2013. godine.

Pripreme za poplave i financijski stres

Preventivne mjere veliki su prioritet u Mecklenburg-Zapadno Pomorje, posebno nakon što je posljednji jaki olujni udar u listopadu 2023. prouzročio štetu u iznosu od 56 milijuna eura. Grad Sassnitz posebno preuzima izazov mobilizacije oko 42 milijuna eura za obnovu infrastrukture. Šteta prvenstveno utječe na turističku infrastrukturu, sustave zaštite luka i zaštitu obale umjetnim nasipavanjem pijeska.

Ako je poplava neizbježna, dostupni su različiti kanali upozorenja: od radija i televizije preko sirena do modernih aplikacija za upozoravanje i digitalnih reklamnih panoa. Različite institucije, uključujući saveznu, državnu i policiju, blisko surađuju kako bi pravodobno informirale stanovništvo.

Ostaje za vidjeti kako će se razvijati nadolazeće vremenske prilike i hoćemo li opet morati očekivati ​​povećane vodostaje. ovako Savezna pomorska i hidrografska agencija bilješke, klimatske promjene mogle bi povećati osnovne razine olujnih valova, što bi moglo destabilizirati buduće događaje. S obzirom na klimatske promjene i lokalne intervencije u mjerama zaštite obalnog područja te prirodnu dinamiku obalnog područja, prirodni prostorni uvjeti ostaju od velike važnosti za sigurnost stanovništva.

Izazovi su veliki, ali pametnom pripremom i sveobuhvatnom komunikacijom možete spremno odgovoriti na ćudi Baltičkog mora.