Suche
Mein Konto
CDU u škripcu: Eksplozivan spor oko sirijskih deportacija!
U političkom sporu CDU-a oko deportacija 4. studenog 2025., ministar vanjskih poslova Wadephul poziva na zaštitu sirijskih građana.
CDU u škripcu: Eksplozivan spor oko sirijskih deportacija!
U središtu političkih događaja u Njemačkoj trenutno je žestok spor oko smjera unutar CDU-a, koji je posebno eksplozivan u Mecklenburg-Zapadno Pomeranije. Razlog spora je rasprava o deportaciji odbijenih tražitelja azila. Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul jasno daje do znanja da Sirijci u Njemačkoj zaslužuju zaštitu; uostalom, povratak u domovinu je u sadašnjim uvjetima nerazuman. "Pustite ljude da žive dostojanstveno", kaže Wadephul, trebala bi biti maksima. Poručuju iz SVZ Kancelar Friedrich Merz postavlja se u oštru suprotnost ovome. Smatra da bi se mnogi Sirijci dobrovoljno vratili u domovinu jer, smatra, više nema valjanih razloga za traženje zaštite u Njemačkoj.
Merzove izjave ne dižu obrve samo u domaćoj politici. Steffi Pulz-Debler s ljevice oštro uzvraća: Njezine su procjene fiksne i naziva Merzove izjave “pogrešnim i opasnim” jer Sirija još uvijek nije sigurna zemlja. AfD se također uključuje: Jan-Phillip Tadsen poziva na sveobuhvatnu pripremu za povratak sirijskih građana i to vidi kao sredstvo za rasterećenje sigurnosnih tijela i financija zemlje.
Deportacije i azil u brojkama
Što se činjenica tiče, posljednjih se godina puno toga dogodilo. Glasno bpb.de, ljudi čiji su zahtjevi za azil odbijeni morali su napustiti Njemačku u određenom roku. Svatko tko se ne pridržava ovoga suočit će se s mogućom deportacijom od strane imigracijskih vlasti. Godine 2024. u Njemačkoj je deportirano ukupno 20.084 ljudi. Za usporedbu: 2023. godine taj broj iznosio je 16.430, a 2021. godine 11.982. Glavne zemlje podrijetla deportiranih 2023. bile su Gruzija, Turska, Afganistan i Sjeverna Makedonija. Sirijski i irački državljani također su bili među deportiranima.
Međutim, rasprava o azilu nije samo pitanje brojki. Emocionalna i humanitarna dimenzija igraju značajnu ulogu. Deportacije su često u suprotnosti s temeljnim ljudskim pravima – točku koju u svojim argumentima posebno ističe ljevica. Ono što ostaje je pitanje: Kako pronaći ravnotežu između sigurnosti i ljudskosti?
Razvoj povratnih brojeva
Sveukupno, broj ljudi koji su se morali vratiti u druge zemlje EU-a 2024. popeo se na 5827. Većina tih repatrijacija otišla je u Austriju, Francusku i Španjolsku. Zanimljiv je i broj maloljetnika među deportiranima: 2024. godine bilo ih je 3687, što je veliki porast u odnosu na prethodne godine.
O razvoju politike azila intenzivno se raspravlja ne samo u političkoj sferi, već iu društvu. Rasprava nije samo o brojkama i statistikama, već io sudbinama i nadama mnogih ljudi koji traže zaštitu u stranoj zemlji.