Martinje u Schwerinu: Djeca slave uz lampione i tradiciju!

Martinje u Schwerinu: Djeca slave uz lampione i tradiciju!

Sveti Martin tradicionalno se slavi 11. studenog, au Schwerinu se i ove godine nije dugo čekalo na njegovo sjećanje. Oko 400 djece i odraslih okupilo se u dvorištu dvorca kako bi sudjelovali u svečanoj Martinjskoj igri. Gradske protestantske i katoličke župe prodefilirale su s lampionima od katedrale do dvorca, uz zvonke zvuke puhača koji su svirali martinjske pjesme. Ovom prilikom u središte pozornosti stavljen je moto manifestacije “Tko dijeli, taj dobiva”. Sudionici su prije toga uveličali svečani dan kratkom molitvom u katedrali, a potom su uživali u martinjskim kroasanima iz mjesne pekare, koji su - prema tradiciji - bili posluženi topli. Osim toga, organizirano je prikupljanje za zajednicu St. Petra u Mueßer Holzu za potporu banci hrane.

Ali što se zapravo krije iza legende o svetom Martinu? Živio je od oko 316. do 397. godine i nije bio samo rimski vojnik nego i biskup Toursa. Postao je poznat po tome što je podijelio svoj kaput, pri čemu je vlastiti kaput poklonio prosjaku koji se smrzavao – što je gesta koja ne samo da govori o njegovom milosrđu, već se zalaže i za solidarnost i mir. Sprovod će mu biti 11. studenoga u Toursu, gdje je, prema legendi, umro prilikom posjeta župi.

Tradicija i običaji

Slavlje svetog Martina bogato je tradicionalnim običajima. Sastavni dio su i lampioni u kojima djeca i odrasli zajedno pjevaju “Idem s lampionom”. Na čelu povorke često se prikazuje rimski vojnik u crvenom kaputu. Ovaj oblik slavlja seže do ranokršćanskih procesija uz svijeće i vrhunac je godine za mnoge zajednice. Još jedan običaj vezan uz povijest Martinja je Martinjska guska, koja se tradicionalno poslužuje na Martinje, jer se na taj dan često plaća i porez. Ne smatra se samo svečanim jelom, već i simbolom Dana zahvalnosti.

Postoji i bizarna legenda da se Martin, kada je pokušao izbjeći biskupsku sudbinu, sakrio u guščiji tor. Ali brbljave guske su ga izdale, pa je imenovan biskupom Toursa. Ova anegdota ne povezuje samo sveca s guskama, već pokazuje i koliko je duboko ukorijenjen u kršćansku tradiciju.

Još jedna simbolika vezana uz Martina, zaštitnika prosjaka i vojnika, jest poruka pažnje marginaliziranim skupinama društva. Cijelog života zalagao se za dobročinstvo i milosrđe, a te su vrijednosti i danas središnji dio Martinja.

Sveti Martin ne samo da ostaje lik vjere, već postaje i uzor življene solidarnosti i ideje dijeljenja u Schwerinu i šire. U raskošnom svjetlu lampiona koji prkose jesenjem mraku, svečeva poruka oživljava i vuče mlade i stare na zajednički hod radosti i zajedništva.

Za mnoge Martinje nije samo prigoda za slavlje, već je podsjetnik na kršćansku tradiciju i važnost koju zajedništvo i dijeljenje trebaju imati u današnjem svijetu.