Kvaliteta zraka u Stralsundu: izmjerene alarmantne razine fine prašine!

Kvaliteta zraka u Stralsundu: izmjerene alarmantne razine fine prašine!

Danas, 3. studenog 2025., trenutne mjerne postaje u sjevernoj Njemačkoj daju mješovitu sliku kvalitete zraka. Kako pokazuju nalazi mjerne postaje Stralsund-Knieperdamm, sitne čestice prašine (PM10) bilježe se i ocjenjuju po kubnom metru zraka. Granica za PM10 je 50 čestica po kubnom metru, a može se prekoračiti do 35 puta godišnje. Kvaliteta zraka je ključni čimbenik na koji utječu ne samo fina prašina, već i dušikov dioksid i ozon. Ostsee-Zeitung jasno ističe konkretna ograničenja, s kategorijama u rasponu od "vrlo loše" do "vrlo dobro".

Pogled na granične vrijednosti pokazuje da ako je kvaliteta zraka vrlo loša, dušikov dioksid iznosi preko 200 µg/m³, fina prašina preko 100 µg/m³, a ozon preko 240 µg/m³. Ako je zrak loš, zabrinjavajuće su i vrijednosti od 101 do 200 µg/m³ (dušikov dioksid) i 51 do 100 µg/m³ (fina prašina). Preporuke pokazuju da osobe koje su osjetljive na lošu kvalitetu zraka trebaju izbjegavati fizički napor na otvorenom. Općenito, utjecaj na zdravlje ne treba podcijeniti, posebno ako se uzme u obzir da EU svake godine bilježi 240.000 preuranjenih smrti povezanih s česticama.

Kvaliteta zraka 2024.: napredak i izazovi

No, u usporedbi s ovim zabrinjavajućim brojkama, postoje i pozitivni pomaci. Kao Federalna agencija za okoliš prijavio, sva ograničenja kvalitete zraka ispunjena su 2024. To je rezultat opsežnih mjera kontrole onečišćenja zraka poduzetih na razini EU-a i na nacionalnoj razini. To uključuje uvođenje strožih standarda emisije, elektrifikaciju lokalnog javnog prijevoza i općenito smanjenje ograničenja brzine.

Unatoč ovim pozitivnim trendovima, potrebni su daljnji napori. Trenutne granice stare su više od 20 godina i nisu u skladu s najnovijim znanstvenim otkrićima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Ovo preporučuje značajno niže smjernice, uključujući godišnju prosječnu vrijednost za PM2,5 manju od 5 µg/m³ i za dušikov dioksid manju od 10 µg/m³. Za 2030. planiraju se stroži propisi koji će, između ostalog, smanjiti granične vrijednosti NO2 na 20 µg/m³.

Fina prašina i njeni izvori

Još jedno zanimljivo otkriće je učinak novogodišnjeg vatrometa na kvalitetu zraka. Prema Novine Baltičkog mora Vatromet svake godine u novogodišnjoj noći oslobodi oko 2050 tona fine prašine, od čega se 75% dogodi samo u novogodišnjoj noći. Onečišćenje može biti privremeno, ali često dovodi do zamjetnog povećanja razine fine prašine ubrzo nakon ponoći, koja se može brzo opet smanjiti zbog vjetra.

Međutim, inverzijski vremenski uvjeti mogu rezultirati duljim fazama povećane razine fine prašine. Zdravstveni rizik se povećava što ljudi dulje borave u tako zagađenom zraku. Čak i ako je cilj postići usklađenost cijele zemlje sa svim ograničenjima kvalitete zraka do 2035., stalno poboljšanje je neophodno.

Općenito, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) već je 2021. pokazala da se napredak neprestano dovodi u pitanje. Loši zdravstveni pokazatelji jasna su poruka političarima da se moraju revidirati ne samo granične vrijednosti, već i pojačati potrebne mjere za očuvanje čistoće zraka. Poziv na hitno usklađivanje s ovim smjernicama mogao bi dovesti do procijenjene gospodarske koristi od 38 milijardi eura godišnje, što ne samo da koristi zdravlju, već i zaštiti klime.

Ukratko, kvaliteta zraka u sjevernoj Njemačkoj pitanje je od najveće važnosti koje utječe na sve nas. Bilo kroz promjene u ponašanju pojedinaca ili kroz strukturne mjere na političkoj razini, još uvijek treba puno raditi kako bi svjež zrak ostao dostupan svima.