Suche
Mein Konto
Zabrana nošenja marama: sudac porotnik u Braunschweigu izgubio mjesto na sudu!
Sutkinja porotnica u Braunschweigu gubi ured zbog nošenja marame, odlučio je Viši regionalni sud 23. listopada 2025.
Zabrana nošenja marama: sudac porotnik u Braunschweigu izgubio mjesto na sudu!
Dana 23. listopada 2025., Viši regionalni sud u Braunschweigu odlučio je da sutkinja porotnica na regionalnom sudu mora izgubiti svoj ured zbog nošenja marame u sudnici. Ova odluka je konačna i na nju se ne može uložiti žalba. Kako NDR izvještava, sud je tvrdio da je nošenje marame jasno kršenje zahtjeva neutralnosti države i Zakona o pravosuđu Donje Saske. Ovi zakoni zabranjuju nošenje simbola ili odjeće koji izražavaju vjerska, filozofska ili politička uvjerenja.
Vijećnica, koja je maramu nosila iz vjerskih razloga, našla se pred jasnom dilemom. Unatoč naglasku na vjerskoj slobodi, sud se složio da je povjerenje u neutralnost i neovisnost pravosuđa prevagnulo nad tim pitanjem. U tom kontekstu, Viši regionalni sud (OLG) donio je odluku da ukloni sutkinju porotnicu iz njenog ureda, što predstavlja daljnji korak u pravnoj procjeni zahtjeva neutralnosti u Donjoj Saskoj. Viši regionalni sud u Hammu već je donio sličnu presudu u sličnom slučaju 2024.
Zabrana nošenja marama između vjerske slobode i neutralnosti
Presuda Višeg regionalnog suda u Braunschweigu, koja se temelji na zahtjevu neutralnosti, dovodi do sukoba između prava pojedinca i dužnosti neutralnosti države. Prema članku 4. stavku 1. i 2. Temeljnog zakona, marama potpada pod zaštitu vjerskih sloboda. Ipak, OLG ističe da je prioritet očuvanje funkcionalnosti pravosuđa i povjerenja u pravosuđe. Suci porotnici su suci bez mantije koji se biraju svakih pet godina i imaju važnu ulogu u donošenju presude. Za svoje prosudbe potrebna im je dvotrećinska većina - jedan od razloga zašto je neutralnost u njihovom nastupu od goleme važnosti.
Stalno se iznova raspravlja o pitanju religijske ideologije u javnoj službi. Koncept vjerske i ideološke neutralnosti temeljni je element načela jednakosti u Njemačkoj, čak i ako nije izričito usidren u ustavnom tekstu. Ova neutralnost zahtijeva da država ne smije imati nikakav utjecaj na vjerske ili ideološke pravce, što je posebno važno u javnim ustanovama kao što su škole i sudovi. Juraforum naglašava da vjerski simboli ne bi trebali biti prihvaćeni u javnim zgradama, osobito na sudovima.
Ova odluka izaziva brojne rasprave: Koliko prostora treba dati vjerskoj slobodi u javnim prostorima? Je li zahtjev neutralnosti prestrog? Dok neki pozdravljaju odluku suda, drugi je vide kao pretjerano miješanje u prava pojedinca. S obzirom na ovu složenu stvar, za nadati se je da će buduće sudske odluke moći povući jasnu crtu u ovom području napetosti.