Toplinski val 2025.: Francuska ponovno doživljava smrtonosne temperature!

Toplinski val 2025.: Francuska ponovno doživljava smrtonosne temperature!

Toplinski val u Francuskoj, koji je započeo 19. lipnja 2025. i završio 4. srpnja, ne samo da je donio temperature iznad normale, već je sa sobom donio i razne zdravstvene izazove. Ovaj toplinski val trajao je 16 dana, isto koliko i zloglasni ljetni toplinski val 2003. godine, koji je povezan s 15.000 preuranjenih smrti. Trenutne temperature u zemlji bile su preliminarnih 23°C 5. srpnja, što već daje uvid u toplinski stres ljeta. [Franceinfo](https://www.franceinfo.fr/environnement/evenements-meteorologiques-extremes/vagues-de-chaleur-can icules/la-vague-de-chaleur-officiellement-terminee-vendredi-a-ete-aussi-longue-que-celle-de-2003_7360311.html) izvještava da je ovaj toplinski val bio 50. od 1947. godine, a 33 su se dogodila u 21. stoljeću.

Osim toga, lipanj 2025. zabilježen je kao drugi najtopliji od 1900., što je rezultiralo značajnim povećanjem toplinskog stresa. Učestalost ovakvih ekstremnih vremenskih nepogoda smatra se izravnom posljedicom izgaranja fosilnih goriva, a prognoza je sve samo ne ružičasta - od 11. srpnja očekuje se novi toplinski val na sjeveru zemlje, popraćen vrućim vikendom oko 14. srpnja.

Učinci na zdravlje

Ne treba podcjenjivati ​​zdravstvene posljedice ekstremnih vrućina. Prema izvješću [Santé Publique France](https://www.santepubliquefrance.fr/determinants-de-sante/climat/fortes-chaleurs-canicule/documents/rapport-synthese/vague-de -chaleur-de-l-ete-2003-relations-entre-temperature-pollution-atmosphérique-et-mortalite-dans-neuf-villes-francaises.-rapport-d-etude) Toplinski val 2003. bio je povezan s nezapamćenom kratkoročnom prekomjernom smrtnošću. Podaci pokazuju da visoke temperature ne samo da povećavaju smrtnost, već utječu i na kvalitetu zraka. U ljeto 2003. izvanredan vremenski fenomen doveo je do masovnog onečišćenja ozonom, što je u kombinaciji s visokim temperaturama imalo razarajuće učinke na zdravlje.

Stručnjaci skreću pozornost na potrebu bolje pripreme za takve događaje. Od toplinskog vala 2003. poboljšani su odgovarajući alati za prevenciju i upravljanje. Ciljevi ovih inicijativa su minimiziranje rizika za stanovništvo i bolja informiranost o mjerama zaštite od vrućine.

Klimatske promjene i zdravstveni rizici

Klimatske promjene kao sveobuhvatni uzrok sve se više smatraju najvećom zdravstvenom prijetnjom čovječanstvu. Svjetska zdravstvena organizacija utvrdila je da toplinski valovi postaju sve češći i intenzivniji, što dovodi do povećanja broja smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. U ljeto 2023. u Europi je zbog ekstremnih temperatura umrlo preko 47.000 ljudi, dok je u Njemačkoj svake 2023. i 2024. od vrućina umrlo oko 3.000 ljudi, uglavnom starijih građana s postojećim bolestima.

Ali učinci globalnog zatopljenja idu daleko dalje od vrućine. Širenje azijskog tigrastog komarca, koji prenosi tropske bolesti kao što su denga i Zika groznica, samo je još jedan primjer zdravstvenih rizika. S obzirom na upozorenja zdravstvenih vlasti, za nadati se je da će se poduzeti učinkovite mjere ublažavanja kako bi se značajno smanjio broj budućih smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.