Život bez djece: Sve više žena u Donjoj Saskoj to preferira!

Život bez djece: Sve više žena u Donjoj Saskoj to preferira!

Što motivira mlade žene u Donjoj Saskoj kada je u pitanju želja za djecom? Prema nedavnom istraživanju... NDR 54% ispitanih u dobi od 20 do 44 godine nema problema voditi ispunjen život bez djece. To se nastavlja u području napetosti: 56% sudionika izjavilo je da su oduvijek željeli imati djecu. S obzirom na visoku stopu nataliteta u Donjoj Saskoj, gdje su 78% žena u dobi od 35 do 44 godine majke, to otvara zanimljiva pitanja.

Istraživanje koje je provedeno u ljeto 2024. s 1889 sudionika također pokazuje da želja za djecom ne ovisi samo o osobnim promišljanjima. Mnogi izražavaju zabrinutost zbog financijskih aspekata, problema u vezi ili poteškoća u usklađivanju obitelji i posla. Ono što posebno upada u oči je da si 38% samohranih roditelja nije moglo priuštiti godišnji odmor u 2024. godini, što ima barem neizravan utjecaj na planiranje obitelji.

Utjecaj financijskih i društvenih čimbenika

Na želju za rađanjem djece sve više utječu vanjske okolnosti. Mnoge žene su zabrinute oko odluke da imaju djecu ovih dana. Istraživanje koje je provela diljem zemlje Federalni zavod za istraživanje stanovništva pokazuje da iako je želja za rađanjem djece i dalje visoka među mladim odraslim osobama, stopa nataliteta u Njemačkoj je pala. U 2024. bilo je samo 1,35 djece po ženi, što je značajan pad od 2021.

Studija također pokazuje da postoji mala razlika u željama muškaraca i žena da imaju djecu. U prosjeku žene žele 1,76 djece, a muškarci 1,74 djece. Međutim, mnogi parovi ostaju neodlučni oko svoje želje da imaju djecu ili to odgađaju na neodređeno vrijeme, često pod utjecajem neizvjesnosti kao što su ekonomske brige i međunarodne krize.

Ambivalentnost i društvene promjene

Aktualna rasprava oko želje za rađanjem djece ima i dublju psihološku dimenziju. Izraz “želja za rađanjem djece” nije samo izraz bioloških potreba, već također odražava društvene norme i osobne životne planove. Mnoge žene i muškarci suočeni su sa snažnim unutarnjim sukobom: dok postoji želja za rađanjem djece, financijska i profesionalna nesigurnost sa sobom donose strahove koji ne mogu proći nezapaženo. U isto vrijeme, dobro partnerstvo je presudan čimbenik, napominje Christine Arbogast. Uravnoteženo partnerstvo može povećati dobrobit i kvalitetu života.

Pogled na demografske trendove pokazuje da akademske žene često očekuju od svojih partnera smanjenje zaposlenja kako bi bolje uskladile obiteljski i poslovni život. Dijeljenje truda i brige za djecu moglo bi smanjiti pritisak na majke. Ovo je osobito važno jer 75% majki radije radi skraćeno radno vrijeme kako bi zadovoljile zahtjeve posla i obitelji.

Zaključak: vrijeme je za političku akciju

Kao društvo, suočeni smo s izazovom poboljšanja nedostataka u podršci obiteljima i parovima. Stručnjaci pozivaju na više političkih mjera, posebice u područjima skrbi za djecu i pristupačnog stanovanja. Razbijanje zastarjelih uzora i osiguravanje resursa moglo bi pomoći u zatvaranju "jaza u plodnosti", tj. jaza između želje za rađanjem djece i stvarne stope nataliteta, kako je istaknuto u raznim studijama.

Sve u svemu, želja za rađanjem djece složena je tema koja odražava i osobne želje i društvene okolnosti. Ostaje za vidjeti kako će se ovi trendovi razvijati i koje će mjere biti poduzete da se poboljša stvarnost života parova u Donjoj Saskoj i šire.