Deset godina kasnije Mi to možemo: Je li Njemačka spremna za budućnost?

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

U okrugu Pinneberg, deset godina nakon Merkelinog "Mi to možemo", ispituje se razvoj prihvata izbjeglica.

Im Kreis Pinneberg wird zehn Jahre nach Merkels „Wir schaffen das“ die Entwicklung der Flüchtlingsaufnahme beleuchtet.
U okrugu Pinneberg, deset godina nakon Merkelinog "Mi to možemo", ispituje se razvoj prihvata izbjeglica.

Deset godina kasnije Mi to možemo: Je li Njemačka spremna za budućnost?

Danas, 31. kolovoza 2025., osvrćemo se na razvoj događaja u prihvatu izbjeglica u Njemačkoj, koji je prije deset godina najavljen poznatom rečenicom Angele Merkel “Mi to možemo”. Godine 2015. oko 1,3 milijuna ljudi stiglo je u Njemačku, prvenstveno iz ratnih zona kao što su Sirija, Afganistan i Irak. Ta je otvorenost imala trajan utjecaj na zemlju, kako na političkom krajoliku, tako i na svijesti stanovništva.

Kako se percepcija stanovništva o prihvaćanju izbjeglica promijenila tijekom ovih godina? Ralf Behn, viši administrativni službenik u uredu Pinnau, sjeća se euforije i spremnosti da se pomogne koja je karakterizirala Njemačku u to vrijeme. “Mnogi su ljudi bili spremni ponuditi utočište, odjeću i novac”, rekao je Behn. Naime, spremnost za pomoć između 2015. i 2017. bila je iznimno velika, usporediva s današnjom potporom izbjeglicama iz Ukrajine, koja je u kontekstu ruskog agresorskog rata shz.de.

Aktualni izazovi

Ali izazovi za općine ostaju. Posebice je problem stambenog zbrinjavanja i dalje hitan, posebice u ruralnim područjima. Brojni su mediji u rujnu 2023. izvijestili o preopterećenosti općina koje se bore za smještaj izbjeglica. Ova situacija dovela je do toga da su se upravitelji okruga iz Schleswig-Holsteina obratili Ministarstvu za socijalna pitanja s vapajem za pomoć dw.com.

Posebno je značajan razvoj od prve izbjegličke krize. Na području Behna trenutno je smješteno 155 osoba koje traže zaštitu, uključujući 91 tražitelja azila i 58 Ukrajinaca. Tema migracijske politike oblikuje trenutnu predizbornu kampanju, gdje se raspravlja o deportacijama i sankcijama za izbjeglice - jasan znak promjene političke scene shz.de.

Uspjesi i neuspjesi u integraciji

Nakon prvih nekoliko godina dolaska, integracija izbjeglica pokazuje pozitivne znakove, osobito među mlađima. Statistike pokazuju da je više od 60 posto izbjeglica koje su 2015. godine došle u Njemačku uspjelo pronaći posao sedam godina nakon dolaska. To ne samo da pomaže u poboljšanju njihove životne situacije, već također promiče koheziju unutar društva. Unatoč tome, postoje izazovi kao što su jezične vještine, koje su ključne za uspješnu integraciju dw.com.

Mišljenja stanovništva su podijeljena: dok mnogi vide uspjehe integracije, drugi postaju skeptični zbog incidenata koji privlače medijsku pozornost. U nekim izbornim istraživanjima samo 68 posto ispitanih smatra da Njemačka treba primati manje izbjeglica. Ove napetosti odražavaju složenost današnje migracijske politike, koja je od 2015. evoluirala prema strožim zakonima i fokusu na ograničenja statista.com.

Ipak, Behn je optimističan u pogledu nadolazećih događaja: "Imamo koncepte kako bismo mogli bolje reagirati na krizne situacije." Od 2024. otvorit će se nove mogućnosti smještaja u Kummerfeldu, Tangstedtu i Borstel-Hohenradenu, što bi moglo predstavljati pozitivan zaokret u stambenoj situaciji za one koji traže zaštitu. Međutim, ostaje za vidjeti kako će se razvijati političko raspoloženje i stvarne okolnosti shz.de.