Zaštita od društvenih mreža: Stručnjaci traže jasne granice za djecu!

Zaštita od društvenih mreža: Stručnjaci traže jasne granice za djecu!

Opasnosti i mogućnosti društvenih mreža bile su u središtu pozornosti nedavno održanog “Kielskog dijaloga” koji je okupio oko 100 uzvanika. U predavanjima i raspravama govorilo se o izazovima s kojima se djeca i mladi susreću u digitalnom svijetu. Prof. dr. Silvia Schneider, stručnjakinja za kliničku dječju i adolescentnu psihologiju, i Thomas Feibel, autor i stručnjak za medije, pružili su dragocjene uvide u ovu temu. Prilagoditi… izvještava o tome, važnost zaštite djece od rizika društvenih medija dok ih podučavamo vještinama njihova korištenja.

Profesorica je naglasila da postoji jasna povezanost između intenzivnog korištenja društvenih mreža i raznih psihičkih problema poput poremećaja prehrane, niskog samopoštovanja pa čak i rizika od samoubojstva. Unatoč tome, Schneider poziva na model s četiri stupa koji uključuje ograničenja uporabe, obrazovne mjere, kampanje podizanja svijesti i neovisna istraživanja. "Moramo zajedno krenuti u akciju", rekla je.

Regulacija i odgovornost

Thomas Feibel u svom se govoru posebno osvrnuo na manipulaciju djecom putem društvenih mreža te istaknuo kako mnogi odrasli često ne znaju što bi trebali zaštititi. Založio se za preuzimanje veće odgovornosti za društvene medije i poticanje djece da razvijaju svoje medijske vještine. Mnogi studenti s kojima je razgovarano u sklopu dijaloga bili su za zabranu društvenih medija za mlađe od 13 godina. Istaknuli su kako često ne mogu ispravno procijeniti utjecaj platformi.

Žustra rasprava povela se i oko odgovornosti političara i roditelja. Neki su zahtijevali da roditelji, a ne političari, trebaju donositi odluke o tome kako njihova djeca koriste medije. Jer gdje su osobne vrijednosti i odgoj? O tome se očitovala i ministrica obrazovanja Dorit Stenke, jasno dajući do znanja da je potrebno stvoriti pouzdane granice i zaštitne mehanizme za djecu. Stenke se založio za iskrenu raspravu o obvezujućim dobnim granicama za društvene medije i naglasio vezu između medijske pismenosti i zaštite.

Korištenje medija i njegove posljedice

Više od 80% mladih u Njemačkoj danas koristi društvene mreže svaki dan, u prosjeku oko 3,5 sata. Ove brojke su alarmantne jer mnoga istraživanja, poput onih Nacionalne akademije znanosti Leopoldina, pokazuju izravne veze između intenzivnog korištenja i psihičkih problema, osobito kod mlađih korisnika. Čvrsto se ističe da djeca mlađa od 13 godina ne bi trebala imati račune na društvenim mrežama. To bi bilo potkrijepljeno jasnim političkim mjerama za osiguranje sigurnosti najmlađih.

Najnoviji razvoj događaja pokazuje da sve više djece počinje koristiti društvene mreže u osnovnoškolskoj dobi. Zabrinjavajući trend koji već vidi 10% djece u dobi od 6 do 7 godina na platformama kao što je TikTok. Također je utvrđeno da je pretjerana uporaba povezana s problemima kao što su depresija, anksioznost i poremećaji spavanja. Dobna ograničenja i jasni propisi ovdje su ključni kako bi se osigurala zaštita djece i spriječilo korištenje ovisnosti.

U zemljama poput Australije djeca smiju koristiti društvene mreže tek od 16. godine, au nekim zemljama EU-a već se gura dobna kontrola. Ostaje za vidjeti kako će Njemačka odgovoriti na ove izazove, ali jedno je jasno: roditelji, škole i političari pozvani su na suradnju kako bi osigurali sigurnost i zdravlje mlade generacije. Dnevne vijesti ističe da je potrebno više istraživanja o ovoj temi kako bi se istražila učinkovitost zaštitnih mjera.