Bremerhaven u znaku migracija: Ministri unutarnjih poslova žele promijeniti politiku azila

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Dana 13. lipnja 2025. u Bremerhavenu je održana konferencija ministara unutarnjih poslova za reformu europske migracijske politike i smanjenje migracija.

Am 13.06.2025 fand in Bremerhaven eine Innenministerkonferenz statt, um europäische Migrationspolitik zu reformieren und Migration zu reduzieren.
Dana 13. lipnja 2025. u Bremerhavenu je održana konferencija ministara unutarnjih poslova za reformu europske migracijske politike i smanjenje migracija.

Bremerhaven u znaku migracija: Ministri unutarnjih poslova žele promijeniti politiku azila

Savezni i državni ministri unutarnjih poslova nedavno su se sastali u Bremerhavenu kako bi razgovarali o gorućim pitanjima migracijske politike. Pod predsjedanjem bremenskog senatora unutarnjih poslova Ulricha Mäurera (SPD), došli su do zaključka da je nužan zajednički europski pristup kako bi se značajno smanjile migracije u Njemačkoj. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) naglasio je koliko je važno "izoštriti" zajednički europski sustav azila (CEAS). Cilj konferencije bio je poslati jasne signale, a posebice smanjiti "faktore privlačenja" koji privlače migrante u Njemačku, javlja Svijet.

Osim pada useljavanja, izmjene zakona o azilu također su na političkom dnevnom redu. Dobrindt je istaknuo nove propise savezne vlade, koji između ostalog uključuju obustavu spajanja obitelji i promjene u sigurne zemlje podrijetla. Obrađeno je više od 80 točaka dnevnog reda, uključujući elektroničko praćenje prebivališta kao sredstvo borbe protiv femicida i potrebu suočavanja s AfD-om.

Reforma sustava azila

Proces reforme CEAS-a, koji su odobrili Europska komisija, Vijeće EU-a i Europski parlament u prosincu 2023., ima za cilj osigurati ujednačeniji pristup migracijskoj politici. The Federalna agencija za građansko obrazovanje ističe da se reforma smatra najdalekosežnijom promjenom u posljednjim desetljećima i da je rezultirala padom zahtjeva za azilom u EU-u. Nakon što su brojke pale na oko 472.660 u 2020., porasle su na preko 1,1 milijun u 2023., a Njemačka čini značajan dio toga s oko 334.000 prijava (29 posto).

Ključna točka ove reforme je uvođenje postupka provjere za sve one koji traže zaštitu koji dolaze na vanjske granice EU. O pravu na status zaštite trebalo bi se odlučiti u roku od dvanaest tjedana. Konkretno, uvest će se mehanizam solidarnosti kako bi se rasteretile države s velikim brojem osoba koje traže zaštitu. Novi sustav ima za cilj osigurati učinkovitije postupke uz poštovanje temeljnih prava, uz podršku neovisnih kontrolnih mehanizama.

Politički i društveni izazovi

Konferencija ministara unutarnjih poslova bavila se i izazovima sigurnosne politike potaknutima geopolitičkom situacijom na Bliskom istoku. Dobrindt je jasno rekao da su zaštitne mjere za židovske građane i institucije neophodne kako bi se povećala razina sigurnosti pred mogućim prijetnjama. Ovo pitanje dolazi do izražaja iu kontekstu rastućih napetosti i složene povezanosti migracije i sigurnosti.

Novi paket o migraciji i azilu koji je usvojio Europski parlament postavlja daljnje okvirne uvjete. Između ostalog, propisuje da države članice moraju financijski sudjelovati u preseljenju tražitelja azila, a postoje i jasne smjernice kako se nositi s naglim povećanjem priljeva migranata. Povezani propisi o pritvoru i slobodi kretanja tražitelja azila također su smatrani potrebnima. Kako EU parlament objavljeno, države članice moraju primijeniti nova pravila u sljedeće dvije godine.

Ostaje za vidjeti kako će političke odluke i reforme utjecati na stvarnu migraciju. Činjenica je da su izazovi raznoliki i da je vješto rješavanje tih pitanja visok prioritet kako bi se pomirili zahtjevi humanitarne i sigurnosne politike.