Suche
Mein Konto
Klimatski ciljevi u opasnosti? Buduća odluka Hamburga izaziva kontroverze!
"Hamburška odluka o budućnosti" od 12. listopada cilja na klimatsku neutralnost do 2040., ali je naišla na kritike i zabrinutost.
Klimatski ciljevi u opasnosti? Buduća odluka Hamburga izaziva kontroverze!
Znakovi ukazuju na oluju na putu Hamburga prema klimatskoj neutralnosti. O "Hamburškoj odluci za budućnost" glasovat će se 12. listopada 2025., a cilj joj je učiniti hanzeatski grad klimatski neutralnim do 2040. Međutim, kritički glasovi postaju sve glasniji i glasniji. Mnogi analitičari ovu inicijativu vide kao "brzo rješenje" koje će učiniti više štete nego koristi Svijet prijavio.
Zabrinutosti su različite. Kritičari se žale da Senat u Hamburgu nije predstavio nikakve znanstvene studije koje podupiru izvedivost ambicioznih klimatskih ciljeva. Ova studija OECD-a, koju je naručila Gospodarska komora, promatra samo gospodarski sektor i ne može se smatrati sveobuhvatnom studijom izvedivosti za cijeli grad. Hamburški posao ističe da se cilj do 2045. čak smatra "vrlo ambicioznim" - s trenutačne točke gledišta to bi mogao biti riskantan pothvat.
Financijski teret i moguće posljedice
Financijske implikacije su posebno zabrinjavajuće. Procjenjuje se da će dekarbonizacija stambenog fonda stajati najmanje 40 milijardi eura, što bi neizbježno moglo dovesti do viših stanarina. Inicijatori buduće odluke stoga su suočeni s dvostrukim izazovom: s jedne strane postići klimatske ciljeve, s druge strane uzeti u obzir socijalne brige građana.
Ovakav pristup mogao bi dovesti do dodatnih opterećenja za lokalno gospodarstvo. Uostalom, tvrtke i radna mjesta smatraju se ugroženima ako dođe do povećanja operativnih troškova. To bi moglo dovesti do migracije, što bi bilo sve samo ne korisno za grad. Kritičari stoga pozivaju na transparentno planiranje s tržišnim poticajima umjesto oslanjanja isključivo na subvencije.
Dugoročne perspektive i alternative
Stručnjaci preporučuju fokusiranje na održiva rješenja. Određivanje cijena CO₂ i korištenje EU trgovanja emisijama mogli bi se razmatrati kao učinkovite mjere. Obnovljivi izvori energije, između ostalog, također imaju središnju ulogu. EU si je postavila cilj povećati udio obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji energije na 42,5 posto do 2030. Europski parlament prijavio.
U Hamburgu također treba staviti naglasak na koordiniranu dekarbonizaciju duž cijelog lanca vrijednosti. Mreže za mala i srednja poduzeća mogle bi dati važan doprinos u postizanju ušteda i učinkovitijem korištenju obnovljivih izvora energije.
Ostaje pitanje: Kako će se Hamburg nositi s tim izazovima? Buduća odluka mogla bi gradu ponuditi i prilike i rizike, a 12. listopada 2025. bit će ključni datum za tijek klimatske politike Hamburga.