Odustajanje od društvenih medija: ključ za veću produktivnost u 2025.!
U članku se ističe povlačenje tvrtki poput St. Paulija s društvenih medija i pozitivan utjecaj na produktivnost 2025. godine.

Odustajanje od društvenih medija: ključ za veću produktivnost u 2025.!
Što će se dogoditi 2025. godine? Sočna rasprava o društvenom blagostanju i produktivnosti sada je dobila na zamahu sa svjesnim izlaskom iz društvenih medija. Brojne tvrtke i pojedinci prepoznali su prednosti ove strategije koja donosi jasan fokus na mentalno zdravlje i kognitivni suverenitet. Glasno ad hoc vijesti Ovaj je trend izvorno pokrenut krajem 2024. kao odgovor na toksične algoritme, nakon što su respektabilne institucije poput Guardiana i FC St. Paulija objavile svoj odlazak s platformi poput X. Kao rezultat toga, došlo je do golemog porasta "dubokog rada", gdje su kreativni umovi sve više usmjeravali svoju energiju na fokusirane zadatke.
Svjesno odustajanje od algoritamskih feedova pokazalo se vrlo učinkovitom metodom. Nova istraživanja pokazuju da je više od 80 posto Generacije Z već poduzelo korake za ograničavanje korištenja društvenih medija. Mnogi prijavljuju negativne učinke na svoje mentalno zdravlje, što je povećalo potrebu za digitalnim odmorima. Otprilike polovica jasno kaže da im je odricanje od društvenih medija poboljšalo kvalitetu života.
Tehnostres i njegovi učinci
Ali što znači izraz "tehnostres"? Ova vrsta stresa opisuje izazov koji proizlazi iz suočavanja s digitalnim tehnologijama na radnom mjestu. Prema izvješću od pmc.ncbi.nlm.nih.gov Kao što postaje jasno, tehnološko preopterećenje ne samo da može utjecati na produktivnost, već može dovesti i do psiholoških poremećaja poput depresije ili anksioznosti. Dok digitalne tehnologije mogu donijeti koristi u mnogim područjima, ne postoji jedinstveno rješenje za povećanje razine stresa.
Digitalizacija na radnom mjestu ne donosi samo prednosti, već i nove rizike. Preko 89 posto zaposlenika u istraživanju provedenom diljem Europe reklo je da redovito rade s digitalnom tehnologijom. Međutim, ova obveza također može dovesti do kognitivnog preopterećenja i zdravstvenih problema, osobito kada u igru uđu tehnološka nepouzdanost ili stalni nadzor putem digitalnih medija. Poslodavci su stoga dužni redovito provjeravati uvjete rada i poduzimati ciljane preventivne mjere za suzbijanje zdravstvenih rizika.
Renesansa kontrolirane komunikacije
Kao odgovor na negativna iskustva s algoritmima, mnoge su tvrtke počele preispitivati svoje komunikacijske strategije. Lush se već usudio povući s Instagrama i Facebooka prije nekoliko godina, a sada pokazuje kako ulaganje u vlastite komunikacijske kanale poput newslettera i aplikacija može dovesti do povećanja produktivnosti. To stvara renesansu kontroliranih komunikacijskih kanala, daleko od “iznajmljivanja” društvenih profila.
Trenutni razvoj također dovodi do pomaka prema kvaliteti interakcije. Naglasak na "kvaliteti angažmana" umjesto jednostavnog maksimiziranja interakcija znak je da ljudi žele biti svjesniji digitalnih prilika. Stručnjaci ovaj trend vide kao važnu osnovu za “digitalni minimalizam” koji bi mogao oblikovati svakodnevni radni život u nadolazećim godinama.
Suočavamo li se, dakle, s budućnošću u kojoj se manje, tematski specifične zajednice pojavljuju na platformama poput Discorda ili na zatvorenim forumima? Trend bi se mogao odmaknuti od masovne upotrebe društvenih mreža prema fokusiranim, privatnim interakcijama. Izazovi su veliki, ali s pravim fokusom na produktivnost i zdravlje, ova bi transformacija mogla biti korak u pravom smjeru.