Digitalne opasnosti: Istraživači mozga upozoravaju na ovisnost o mobitelu među mladima!
Mladi ljudi u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju sve više koriste digitalne medije. Stručnjaci upozoravaju na zdravstvene posljedice i ističu potrebu odgovorne uporabe.

Digitalne opasnosti: Istraživači mozga upozoravaju na ovisnost o mobitelu među mladima!
Potrošnja medija među mladima značajno se promijenila posljednjih godina. Prema aktualnoj studiji Postbanke, mladi između 16 i 18 godina sada provode oko deset sati dnevno na internetu - što je povećanje od sat i pol u usporedbi s 2023. To je razlog za zabrinutost, posebno s obzirom na izjavu istraživača mozga prof. Manfreda Spitzera, koji je na predavanju u Stralsundu raspravljao o negativnim učincima digitalnih medija na obrazovanje. Ključna poruka? Pretjerana potrošnja medija mogla bi dovesti do "digitalne demencije", kaže Spitzer, koji citira studiju Karolinska instituta u Švedskoj koja pokazuje da digitalni mediji u učionici ne vode boljem učenju. NDR izvješća.
Spitzer u svojim upozorenjima također naglašava da oko jedna od četiri mlade osobe pokazuje znakove ovisnosti o mobitelu. Zdravstvene posljedice su alarmantne: od lošeg držanja do kratkovidnosti i visokog krvnog tlaka koji mogu biti posljedica intenzivnog korištenja mobitela i tableta. Posebno zabrinjava studija iz Wuhana u Kini koja pokazuje da su dječje očne jabučice rasle brže tijekom karantene, što je dovelo do kratkovidnosti. S obzirom na razvoj događaja, Ministarstvo obrazovanja u Hessenu najavilo je da će uvesti zabranu mobitela u školama od kolovoza 2025., što je Spitzer izričito pozdravio.
Roditelji zabrinuti
Roditelji su sve više zabrinuti zbog korištenja medija od strane svoje djece. Studija DAK-a, koju je poduprla Sveučilišna bolnica Hamburg Eppendorf, pokazuje da milijuni djece i mladih u Njemačkoj imaju problema zbog korištenja medija. Više od četvrtine djece u dobi od 10 do 17 godina koristi društvene medije u problematičnoj mjeri, dok se oko 5% smatra ovisnicima. To pokazuje da su rizici digitalne potrošnje i dalje visoki, iako postoje naznake blagog pada problema s ovisnošću o igricama i društvenim medijima u 2024.
Nesigurnost roditelja ogleda se u preporukama stručnjaka o vremenu koje djeca provode pred ekranom. Medijske smjernice DGKJ-a preporučuju drastično ograničenje vremena za medije: djeca mlađa od 3 godine ne bi smjela imati vremena pred ekranom, dok bi djeca od 3 do 6 godina trebala imati maksimalno 30 minuta dnevno. Za djecu od 6 do 9 godina ne preporučuje se više od 45 minuta. Snažna podrška ovim mjerama dolazi od WHO-a, koja poziva na veća ulaganja u digitalno obrazovanje i strožu regulaciju platformi društvenih medija. Izvještava Deutschlandfunk.
Nova perspektiva?
Zanimljivo je da postoje i nove perspektive korištenja digitalnih medija. Meta-analiza neuroznanstvenika objavljena u časopisu Nature Human Behavior opovrgava rašireno uvjerenje da digitalni mediji pogoršavaju kognitivne sposobnosti i povećavaju rizik od demencije. Ova analiza pokazuje da korištenje digitalnih medija može smanjiti rizik od demencije za čak 58%. Ovdje dolazi do izražaja koncept "tehnološke rezerve": prema studiji, cjeloživotno bavljenje tehnologijom promiče kogniciju. Uzbudljiv obrat koji često kritičkom pogledu na digitalne medije daje pozitivniju notu. Sjeverna Bavarska javlja.
Ovi rezultati sugeriraju da je korištenje digitalnih tehnologija kognitivno izazovno i potencijalno može promicati mentalnu kondiciju kod starijih ljudi. Ali iznad svih ovih rasprava ostaje jedno pitanje: Kako možemo osigurati da sljedeća generacija nauči koristiti ovu tehnologiju odgovorno? Hitan apel roditeljima i obrazovnim ustanovama.