Gastronomija u MV-u: Zašto hrana postaje luksuzna roba!

Gastronomija u MV-u: Zašto hrana postaje luksuzna roba!

U Njemačkoj se vodi žestoka rasprava o naglom rastu cijena u restoranima. Ovdje je fokus na gastronomiji na sjeveroistoku, posebno u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju. Potrošač koji piše kolumnu u kojoj razmišlja o ovim temama otkrio je da su cijene tamo znatno više nego u regijama kao što je područje Bodenskog jezera. Šnicla s umakom od gljiva u Ravensburgu stoji oko 16 eura, dok su cijene raznih mesnih jela između 17 i 18 eura. Otkud ta razlika u cijeni?

Ključni razlog je nedostatak gustih mreža na sjeveru, poput onih koje pronalaze ugostiteljski igrači na jugu. Tamo veća konkurencija i bolje nabavne cijene obaraju cijene. S druge strane, u Mecklenburg-Predpomorjanskom često nema izravnih putova do proizvođača, a veći troškovi prijevoza zbog većih udaljenosti pridonose rastu cijene. Tome pridonosi činjenica da su iskusni stručnjaci rijetki u regiji, što dovodi do neučinkovitih procesa i većih troškova osoblja.

Rast cijena gastronomije i njihova pozadina

Pogled na kretanja u ugostiteljstvu pokazuje da cijene u restoranima i hotelijerstvu i dalje rastu – unatoč općenito nižoj inflaciji. U travnju 2024. cijene su porasle za gotovo 10 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što znači prosječan rast industrije od 30 posto od 2020. Razlozi za to su različiti. Povećane minimalne plaće, skuplje usluge prijevoza i više cijene hrane i energije ključni su faktori. Uvođenjem redovne stope PDV-a od 19 posto od siječnja 2024. godine, posljedice ovih kretanja osjećaju i gosti restorana.

Ljudi u Mecklenburg-Predpomorjanskom često imaju osjećaj da si više ne mogu priuštiti odlazak u restorane, pa mnogi radije sami kuhaju. To se odražava i na trendove ponude: dok se lučki barovi i klasični restorani bore za opstanak, snack barovi uživaju veliku popularnost. Primjer za to je hotel Baltic u Zinnowitzu koji nudi razne večernje bifee, uključujući obični bife za 38 eura i jeftiniju opciju za 18 eura, koja uključuje pizzu, tjesteninu i predjela.

Financijski teret cijena hrane

Drugo ključno pitanje su cijene hrane, koje su posljednjih godina znatno porasle. Od 2020. godine hrana je poskupjela za 32,8 posto, što je veliko opterećenje, posebice za kućanstva. Hrana trenutačno čini oko 14,2 posto privatne potrošnje, iako je taj udio značajno pao od početka milenija. Neizvjesnost uzrokovana ratom u Ukrajini također je utjecala na raspoloženje potrošača u Njemačkoj i pridonosi povećanju cijena.

Ako pogledate ova kretanja u gastronomiji i cijenama hrane, brzo postaje jasno: jesti vani uskoro bi moglo postati luksuz koji si samo rijetki mogu priuštiti. Ne postoje samo ukusi, već i financijske prepreke između polja pretraživanja posjeta restoranima i kućnog štednjaka.