EU želi iskoristiti zamrznuta ruska sredstva: Belgija skeptična!

EU želi iskoristiti zamrznuta ruska sredstva: Belgija skeptična!

Rasprave unutar Europske unije o tome kako se nositi sa zamrznutom ruskom imovinom postaju sve konkretnije. Trenutno je na stolu nekoliko prijedloga koji bi mogli značajno utjecati na financijsku potporu Ukrajini do 2027. Glasno FAZ Središnja ideja je iskoristiti ta zamrznuta sredstva za financiranje zajmova za odštetu, ali to nailazi na otpor - osobito Belgije.

Belgija je skeptična prema prijedlogu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen koji bi Ukrajini dao kredite u vrijednosti do 210 milijardi eura. To bi se moglo suočiti s neizvjesnim pravnim i financijskim rizicima koji se ne mogu zanemariti s obzirom na moguću reakciju Rusije. Osim toga, Belgija zahtijeva da financijski rizik podijele druge države EU prije pristanka na takav aranžman.

Popravni zajmovi i ekonomske implikacije

Zajam za odštetu ovisi o trenutnom zamrzavanju ruske imovine, koje će se revidirati svakih šest mjeseci. Potencijalno "ne" od zemalja poput Mađarske pod Viktorom Orbanom moglo bi izazvati probleme jer bi ruska središnja banka mogla zahtijevati repatrijaciju svojih sredstava. Postavlja se pitanje koliko će pravni problemi opteretiti solidarnost unutar EU.
Ekonomist Benjamin Hilgenstock upozorava da zemlje poput Kine i Saudijske Arabije imaju vrlo malo alternativa za svoje devizne rezerve. To bi moglo dovesti do toga da države pokušaju izvršiti pritisak na europske zemlje povlačenjem iz svojih suverenih obveznica.

Kritična financijska situacija u Ukrajini zahtijeva hitna rješenja. Prema jednoj procjeni, Ukrajini je potrebno oko 135,7 milijardi eura u sljedeće dvije godine. Sporazum o korištenju ruskih sredstava mogao bi signalizirati da Ukrajina može nastaviti financirati svoje obrambene troškove ako Rusija pristane platiti odštetu nakon rata.

Poticanje na provođenje sankcija

Američka provedba sankcija protiv ruskih naftnih kompanija, posebno pod administracijom Donalda Trumpa, donijela je značajnu promjenu. Prema nedavnim izvješćima, cijene ruske nafte su pale u usporedbi s globalnim tržištem, vršeći pritisak na Rusiju. To će biti presudno za sposobnost Rusije da pokrije svoje ratne troškove. Identificirano je više od 500 tankera EU za koje se sumnja da su pod sankcijama, ali aktivnost tih plovila nije tako naglo pala kao pod sankcijama SAD-a.
Kako bi dodatno pogoršala situaciju, EU bi mogla planirati uvesti izvanredne ovlasti kako bi se suprotstavila protivljenju, poput Mađarske, osiguravajući da ruska imovina ostane zamrznuta na neodređeno vrijeme.

U daljnjem koraku, Belgija bi se mogla zalagati za središnje upravljanje zamrznutim ruskim sredstvima preko tvrtke Euroclear. Vrijednost tih sredstava mogla bi se procijeniti na oko 185 milijardi eura i traži se suradnja između Njemačke, Francuske, Švedske i Cipra kako bi se sredstva stavila na raspolaganje. Međutim, savezna vlada nerado otkriva svoje podatke o zamrznutoj imovini.

Sa svim ovim razvojem događaja, jasno je da postizanje sporazuma o korištenju ruske imovine i financijske potpore za Ukrajinu nije samo izazov unutar EU-a, već bi moglo imati i dalekosežne geopolitičke implikacije. Sljedeća dva tjedna do sastanka šefova država i vlada EU-a u Bruxellesu bit će ključna za postizanje konsenzusa i pronalaženje rješenja koje ne samo da će spriječiti humanitarnu katastrofu, već i stabilizirati gospodarsku situaciju u Ukrajini.