Suche
Mein Konto
Korupcija u EU: Italija blokira važnu zakonsku reformu!
Borba EU protiv korupcije suočava se s izazovima: otpor Italije i novi prijedlozi Komisije. Trenutni razvoj i pozadina.
Korupcija u EU: Italija blokira važnu zakonsku reformu!
Rasprava o korupciji u Europskoj uniji postaje sve dramatičnija, posebice u pozadini brojnih skandala poput Qatargatea ili nedavnih otkrića oko bivšeg EU parlamentarca Piera Antonija Panzerija. Ovi događaji naglašavaju nedostatke u borbi protiv korupcije na razini EU. Dana 16. lipnja 2025. usvajanje direktive za jačanje borbe protiv korupcije propalo je tijekom međuinstitucionalnih pregovora u Strasbourgu, što su političari shvatili kao razjašnjavajući znak tekućih blokada unutar EU. Glasno euractiv Posebno je talijanska vlada pod Giorgiom Meloni glavni razlog neuspjeha ove direktive. Protivi se uključivanju “zlouporabe ovlasti” kao posebnog korupcijskog kaznenog djela.
Njemačka je također uhvaćena na udaru kritika jer nema odgovarajući kazneni zakon, što dodatno komplicira situaciju. Direktiva ne bi samo uskladila sankcije među državama članicama, već bi i proširila definiciju korupcije i ojačala nacionalna tijela za borbu protiv korupcije. “Treba vidjeti može li se pronaći kompromis”, naglašava zastupnica Raquel García Hermida-van der Walle.
Kritična pozadina i potreba za akcijom
Porast slučajeva korupcije unutar EU - samo u posljednjih nekoliko godina, brojni visoki političari i dužnosnici povezani su s kriminalnim aktivnostima - također je u suprotnosti s tekućom raspravom o potrebi za konkretnim mjerama. Prema anketama od BPB 68% Europljana smatra da je korupcija raširena u njihovoj zemlji, a samo 31% vjeruje da su postojeće antikorupcijske mjere zapravo učinkovite.
Europska komisija i dalje planira pojačati svoje antikorupcijske mjere. Věra Jourová, potpredsjednica Komisije, najavila je da će budući fokus biti na kriminalizaciji zlouporabe položaja. To bi zauzvrat trebalo pomoći u aktivnoj borbi protiv korupcije ne samo u javnom nego iu privatnom sektoru. “Važno je stvoriti kulturu integriteta”, kaže ona u tom kontekstu, ukazujući na planirane kampanje podizanja svijesti.
Pravac reformi
Daljnji izazov je činjenica da se zasad odustalo od prijedloga o osnivanju Europskog etičkog tijela. To je uslijedilo pod pritiskom Europske pučke stranke, koja je izrazila zabrinutost oko njegove učinkovitosti i izvedivosti. Osim toga, istraživanja pokazuju da mnogi građani, slično kao iu EU, korupciju vide kao ozbiljnu prijetnju demokraciji i vladavini prava. To je ono što Komisija objašnjava da su problemi duboke naravi i ne leže samo u zakonodavnim razdobljima pojedinih država članica, već iu cjelokupnoj strategiji EU. Kaže se da korupcija košta gospodarstvo EU najmanje 120 milijardi eura godišnje.
Što se dalje događa? Nova runda pregovora već je planirana prije kraja mjeseca i poljsko predsjedništvo Vijeća nada se skorim pozitivnim rezultatima. Ali ostaje pitanje temelje li se ti pregovori na stvarnoj volji za promjenom ili su države članice i dalje blokirane nacionalnim interesima. Hitno je potreban snažan politički signal za budućnost – ne samo za sprječavanje već i za borbu protiv rasprostranjene korupcije.