Budućnost ukrajinskih izbjeglica: Ugrožene beneficije od travnja 2025.!

Budućnost ukrajinskih izbjeglica: Ugrožene beneficije od travnja 2025.!

Situacija ukrajinskih izbjeglica u Njemačkoj ponovno je u fokusu i velike promjene su u zraku. Od 1. travnja 2025. savezna vlada planira više ne tretirati izbjeglice iz Ukrajine odvojeno i umjesto toga im dodijeliti povlastice za tražitelje azila. Ova odluka, koja je utvrđena koalicijskim sporazumom između Unije i SPD-a, preokreće dosadašnje propise naglavce. Sukladno tome, povlastice za tražitelje azila trebale bi se odvijati umjesto do sada isplaćivane građanske naknade od 553 eura mjesečno, koja bi se smanjila na 441 euro, tj. az-online.de izvješća.

Kada je riječ o integraciji izbjeglica, kočnice su povučene. Spor pristup tržištu rada promatra se kritički dijelom i zbog visine beneficija građana. Nova vlada pod vodstvom kancelara Friedricha Merza (CDU) očito vidi potrebu za akcijom i želi promijeniti povlastice za novopridošle izbjeglice. Ali još uvijek nema jasnog vremenskog okvira ili nacrta zakona za promjenu nadležnosti u vezi s beneficijama tražitelja azila. Nedostaje i koordinacija s državama i općinama koja je nužna za provedbu.

Posljedice planirane promjene nadležnosti

Predložena uredba mogla bi imati značajan utjecaj na prava izbjeglica na beneficije, ponude integracije i mogućnosti sudjelovanja. To pokazuje da se bez iznimaka i prijelaznih propisa mogu očekivati ​​ozbiljne posljedice u područjima pristupa tržištu rada, zdravstvene zaštite i smještaja. Primjer: U Zakonu o povlasticama tražitelja azila (AsylbLG) ne postoji obveza sudjelovanja u mjerama integracije, što bi moglo znatno otežati profesionalnu integraciju. Smještaj u kolektivnom smještaju predviđen je samo za 18 mjeseci, dok je građanima omogućeno da žive u vlastitim stanovima, prenosi MDR.

Trenutno je u Njemačkoj registrirano oko 1,25 milijuna izbjeglica iz Ukrajine. Između ožujka i travnja 2025. dodano je oko 2000 novih izbjeglica. Retroaktivno smanjenje naknada moglo bi utjecati na do 10.000 ljudi, od kojih je većina nesposobna za rad. Uostalom, stopa zaposlenosti Ukrajinaca iznosi 33,2 posto. Ostaje neizvjesno i pitanje zdravstvenog osiguranja, jer se okvirni uvjeti razlikuju od naknada za građane do naknada za tražitelje azila. U SGB II, osobe koje ispunjavaju uvjete općenito imaju pristup zakonskom zdravstvenom osiguranju, dok AsylbLG pruža samo minimalnu razinu skrbi, kao što basiswissen.asyl.net pojašnjava.

Kritika promjena

Planirane promjene naišle su na brojne kritike. Ljevica u Bundestagu vidi mjere kao "simboličku politiku" i planira im se suprotstaviti. Zeleni također projekte ocjenjuju kontraproduktivnima u smislu integracijske politike i dovode u pitanje načelo jednakosti. Međutim, zastupnička skupina AfD-a, koja pozdravlja promjenu AsylbLG-a, izražava potpuno drugačije mišljenje, ali inzistira da bi se to trebalo odnositi i na nove članove. U političkoj raspravi postaje jasno da ovo pitanje ne utječe samo na same izbjeglice, već ima i dalekosežne društvene i ekonomske implikacije.

Ostaje za vidjeti kako će se situacija dalje razvijati. Učinkovitost novih propisa i njihova stvarna provedba zahtijevaju jasan i transparentan proces koji uključuje što veći broj oboljelih u integraciju, a istovremeno osigurava zdravstvenu i socijalnu skrb. Posljednje, ali ne manje važno, to će također biti ključno za društveno prihvaćanje.