AfD traži dozvolu za mržnju: Saska-Anhalt na oprezu!
AfD planira promijeniti ustav u Donjoj Saskoj kako bi zaštitio zastupnike od kaznenog progona zbog izjava koje daju.

AfD traži dozvolu za mržnju: Saska-Anhalt na oprezu!
Nova inicijativa AfD-a izaziva pomutnju u Donjoj Saskoj. Desničarska populistička stranka planira uvesti ustavni amandman kojim bi izjave članova državnog parlamenta bile izuzete od kažnjavanja čak i izvan državnog parlamenta. Domaći političar AfD-a Stephan Bothe ističe kako je potrebno proširiti zaštitu zastupnika u komunikaciji s građanima. Trenutno su, međutim, samo izjave u državnom parlamentu, odborima ili parlamentarnim skupinama zaštićene prema članku 14. državnog ustava. Prvi nacrt planova promjena bit će predstavljen ovaj tjedan, kako izvještava n-tv.de.
Međutim, planirana reforma naišla je na oštre kritike. Političari SPD-a već su inicijativu AfD-a opisali kao "teatar blaćenja". Poslanik SPD-a Wiard Siebels rekao je da je glavni cilj AfD-a dati svojim dužnosnicima carte blanche za mržnju i agitaciju. Aktualni primjer takvog ponašanja je saborska zastupnica Vanessa Behrendt, koja je osumnjičena za poticanje na mržnju. Optužena je za klevetanje zastave duginih boja kao simbola "makinacija pedofilskih lobističkih skupina" i za generalizaciju grupe pedofila kao kriminalca. Također se istražuje je li na štetan način objavila osobne podatke muškarca nakon što je podnio tužbu.
Političke posljedice i sloboda izražavanja
AfD se vidi pod pritiskom ne samo iznutra, već i izvana. Bothe nije izravno komentirao tekuće istrage protiv Behrendta, ali je ciljao na Središnji ured za borbu protiv zločina iz mržnje. Zastupnica brani svoje kontroverzne izjave o zastavi duginih boja, ocjenjujući ih kao “potpuno dopušteno izražavanje mišljenja”. Ona optužuje središnjicu za politički motivirano djelovanje. Ova rasprava pokazuje trenutne napetosti oko pitanja slobode izražavanja u Njemačkoj, koja je sadržana u članku 5. Temeljnog zakona, ali se može ograničiti normama kaznenog prava kao što je poticanje na mržnju, kao [Savezna agencija za građansko obrazovanje] (https://www.bpb.de/shop/zeitschriften/apuz/306444/meinungsfreiheit-und-ihre- Grenzen/) objašnjava.
Potez AfD-a dolazi usred nacionalne rasprave o granicama slobode izražavanja. Iako je sloboda izražavanja vrlo važna u Njemačkoj, postoje zakonska ograničenja koja se posebno tiču izjava koje krše ustav ili međusobno poštovanje. U trenutnom političkom krajoliku, izjave koje se klasificiraju kao pobuna moraju se promatrati posebno kritički. Prema Saveznoj agenciji za građansko obrazovanje, ravnoteža između slobode izražavanja i zaštite osobnosti ostaje od središnje važnosti.
Zakonodavstvo i posljedice za AfD
Paralelno s inicijativom u Donjoj Saskoj, pitanje političke odgovornosti zastupnika raspravlja se i na saveznoj razini. Postoje napori da se uvede privremena zabrana bavljenja politikom za osobe koje su opetovano osuđivane za pobunu. Ovaj zakon, tražen kao kompromis između SPD-a i Unije, mogao bi značiti da se višestruko osuđivanim zastupnicima zabrani kandidiranje u razdoblju od pet godina. Međutim, kritičari se boje da je riječ o ciljanoj mjeri protiv AfD-a, iako je nacrt zakona službeno namijenjen široj primjeni.
Koliko bi zastupnika zapravo bilo pogođeno takvom zabranom bavljenja politikom ostaje nejasno. Agencije izvješćuju o “nemalom broju” zastupnika koji su osuđeni za pobunu. Do sada je samo nekoliko političara AfD-a osuđeno, ali postoji velika skepsa oko toga hoće li se prijedlozi doista provesti. Rasprava pokazuje da politički krajolik u Njemačkoj postaje sve više polariziran i da su granice slobode izražavanja i političkog angažmana na kušnji.