Istraživači otkrivaju: Nevidljivi valovi dramatično mijenjaju Arktik!

Istraživači otkrivaju: Nevidljivi valovi dramatično mijenjaju Arktik!

Tim istraživača s Instituta Alfred Wegener u Bremerhavenu posvetio se fascinantnoj temi: unutarnjim gravitacijskim valovima u oceanu. Ovi golemi valovi, koji su često veličine visokih zgrada, igraju važnu ulogu u miješanju mora i time također utječu na globalnu izmjenu topline i oceanske struje. Oceanografkinja Friederike Pollmann vodi projekt koji proučava učinke klimatskih promjena na te valove na Arktiku. Iznenađujuće, dugo se mislilo da na Arktiku ima malo unutarnjih valova jer je led smirio površinu.

Međutim, situacija se promijenila: zbog klimatskih promjena, arktički morski led se topi, mijenjajući uvjete za stvaranje unutarnjih valova. Pollmann je pretpostavio da manje morskog leda dovodi do više vjetra, što stimulira unutarnje valove. Ovo pojačano miješanje moglo bi podići tople slojeve vode i ubrzati topljenje leda. Začarani krug koji bi rezultirao bržim gubitkom leda, a ujedno bi mogao dodatno povećati globalno zatopljenje.

Nedavni razvoj događaja na Arktiku

Trenutna situacija u vezi s ledenim pokrivačem na Arktiku je alarmantna. U veljači 2023. opseg arktičkog morskog leda iznosio je u prosjeku 14,31 milijuna km², sedmi najniži od 1979. Ove podatke potvrdio je Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu (NSIDC), koji je pronašao još manje područje od približno 14,18 milijuna km² za isto razdoblje, što je treća najniža zabilježena vrijednost u veljači. Takve vrijednosti pokazuju kritični negativni trend od 2,3% po desetljeću.

Zanimljivo je da je sezona otapanja 2023. započela nakon zimskog maksimuma 5. ožujka, kada se ledeni pokrivač povećao na 14,79 milijuna km². Međutim, nakon tog razdoblja počeo je kontinuirani pad, au raznim regijama kao što su Barentsovo i Ohotsko more, veličina leda ostala je ispod dugoročnog prosjeka. Te su promjene nastale ne samo zbog vremenskih pojava koje su dovele do prodora toplog zraka s juga i dodatno pogoršale uvjete na Arktiku.

Uloga unutarnjih valova

Unutarnji valovi, poput onih istraženih u istraživanju u Bremerhavenu, ključni su za dinamiku oceana. Nastaju kada plimne struje teku preko podvodnih grebena, utječući na raspodjelu topline, hranjivih tvari i plinova. Kako bi se bolje razumjeli ovi složeni procesi, nedavno je proveden laboratorijski eksperiment. Izgrađen je model oceana za promatranje prijenosa energije kroz unutarnje valove. Inovativne tehnike kao što je Background Oriented Schlieren (BOS) korištene su kako bi se valovi učinili vidljivima i kako bi se pratilo kretanje energije unutar valova.

Ocean ostaje središnji igrač u klimatskim promjenama, ali mehanizmi iza miješanja su složeni. Bolje razumijevanje unutarnjih valova moglo bi ne samo poboljšati predviđanje budućih uvjeta oceana, već i pomoći u razjašnjavanju uloge klimatskih promjena u morskim ekosustavima, što je nevjerojatno važno za suočavanje s izazovima našeg vremena.

S tim u vezi, Friederike Pollmann naglašava potrebu testiranja svoje hipoteze o virtualnim simulacijama. Mlađa istraživačka grupa Emmy Noether “Artemics” bit će značajno uključena u to. Stoga bi naredne godine mogle biti ključne za naše razumijevanje i rješavanje dinamike morskog leda i oceana pod klimatskim promjenama.

Za više informacija o ovoj temi možete pročitati sljedeće članke: t-online.de, wetterdienst.de i scisimple.com.