Hamburški senator za pravosuđe bori se protiv prijetnje dubokih krivotvorina!

Hamburški senator za pravosuđe bori se protiv prijetnje dubokih krivotvorina!

U sjevernoj Njemačkoj eksplozivna tema izaziva rasprave: duboki lažnjaci. Ovaj tehnološki generirani medijski sadržaj, koji se stvara ili modificira umjetnom inteligencijom, sve je više u fokusu javnosti. Hamburška senatorica za pravosuđe Anna Gallina (Zeleni) zauzela je jasan stav i najavljuje mjere za suzbijanje sve većeg fenomena. Kako NDR izvješća, Gallina se bavi borbom protiv širenja manipuliranih fotografija i videa.

Duboke krivotvorine nisu samo tehnički proizvod. Gallina jasno daje do znanja da predstavljaju ozbiljnu prijetnju društvu. Lažne informacije putem ovih tehnologija mogle bi naštetiti ugledu ljudi i imati dugotrajan utjecaj na javnu raspravu. Osobito su žene često žrtve ovog digitalnog nasilja, primjerice kada se njihova lica umetnu u pornografski sadržaj. Ovaj oblik seksualnog nasilja postaje sve teži, prema izvješću Bundestag pokazuje.

Pravne radnje i prijedlozi

Kako bi se tome suprotstavilo, konferencija ministara pravosuđa saveznih država planira ponovno raspravljati o tome u Leipzigu početkom studenoga. Gallina predlaže reformu zakona o autorskim pravima na umjetninama kako bi oni koji su pogođeni imali lakšu priliku za brisanje takvog sadržaja. Uvođenje zakona o zaštiti od digitalnog nasilja također bi moglo biti rješenje za učinkovitu borbu protiv ovih digitalnih oblika nasilja.

Savezno vijeće također je predstavilo nacrt zakona koji sadrži posebne odredbe o zaštiti privatnosti u Kaznenom zakonu. Nacrt predviđa da će distribucija manipuliranih medijskih sadržaja kojima se krše osobna prava postati kazneno djelo. Ovo bi mogao biti važan korak u jačanju prava pogođenih. Prijetnja zaštiti osobnosti je neosporna: dubinske krivotvorine omogućuju zamjenu lica i dijelova tijela u videozapisima ili oponašanje glasova, što postavlja ne samo pravna, već i etička pitanja.

Izazovi i izgledi

Duboki lažnjaci nisu samo fascinantan fenomen u društvu, već nose i velike rizike. Razvoj umjetne inteligencije napreduje, ali zakonodavstvo zaostaje. To znači da je zakonska regulativa često neadekvatna. Tako naglašeno Herfurtner odvjetničko društvo da su potrebni jasni propisi za sprječavanje zlouporabe i razjašnjavanje odgovornosti pri stvaranju i širenju dubokih krivotvorina.

Pravni izazovi uzrokovani dubokim lažiranjem utječu na brojna područja: zaštitu podataka, medijsko pravo, kazneno pravo i autorsko pravo. Na političkoj razini ljudi su svjesni hitnosti. Traži se stvaranje strogih zakona za sprječavanje medijske manipulacije. Ostaje za vidjeti koji će konkretni propisi proizaći iz Konferencije ministara pravosuđa. Jedno je sigurno: društvo se mora intenzivno baviti ovim pitanjem jer se radi o zaštiti ljudskih prava u digitalnom dobu.