International Seegerichtshof: ključna uloga Hamburga u pomorskom zakonu

International Seegerichtshof: ključna uloga Hamburga u pomorskom zakonu

Hamburg, Deutschland - Međunarodni sud Seegerichten (ISGH) u Hamburgu slavi sažetu ulogu u svijetu morskog prava. Osnovan 1982. godine, ali tek 1994. godine Konvencijom Selechs (SRü), ISGH se etablirao kao središnja institucija za odluku o sporovima u vezi s globalnim morima. Ali što točno rade Srü i ISGH?

Sporazum o mršavom zakonu sadrži ukupno 320 predmeta i regulira značajne točke poput razgraničenja morskih zona, zaštite morskog okoliša i upotrebe resursa na svjetskim oceanima. Također se bavi pitanjima otpreme, ribolova i znanstvenih morskih istraživanja. Morsko dno proglašeno je uobičajenim nasljeđem čovječanstva kako bi se promicala suradnja među Sjedinjenim Državama i izbjegla štetu na okolišu. Pored toga, Srü sa sobom donosi važne propise za rješavanje sporova, koji se slijede kao dio ISGH -a kako bi osigurali mir i pravnu jasnoću na svjetskim oceanima, poput bpb.de.

Razvoj i struktura ISGH

Nakon dugih pregovora u 1960 -ima, prvi izbor 21 sudaca suda koji su imali mandat od devet godina održani su 1. kolovoza 1996. u New Yorku. Sjedište suda službeno je otvoreno 3. srpnja 2000. godine. Ova lokacija u Hamburgu nije samo geografski jeftina, već i simbolično za međunarodnu suradnju u pomorskom zakonu. Troškove ISGH-a snose 170 ugovornih država, što naglašava široku potporu načelima Srü Aubaertiges-Amt.de.

Odluke ISGH su međunarodno obvezujuće. Suci poput puštanja posade broda Greenpeace "Arctic Sunrise" ili aranžman za povratak brodova u Asowijskom moru samo su nekoliko primjera dosega nadležnosti. Ipak, Sud pravde često se kritizira zbog malog broja pregovaračkih slučajeva, što neki promatrači smatraju znakom neučinkovite izvršljivosti presuda.

Pravni okvir i izazovi

Srü također sadrži posebne odredbe o regulaciji rudarstva morskog dna, sve važnije tema s obzirom na nedostatak resursa i klimatske promjene. Brojni su sporovi o razgraničenju morskih područja i zaštiti morskog okoliša. 167 država, uključujući EU, ratificiralo je Srü; Međutim, Sjedinjene Države nisu se pridružile, što isključuje svoju podršku u međunarodnim pomorskim sukobima. [Federalna agencija za okoliš] (https://www.umweltbundeamt.de/themen/nachhalthaft-strategies-internationales/arcis/ lawlich- institucionalno-institucionalno-er-cartis/das-seerechtsue as ass assent-adsen-nats na državama) utika na države) utikane na države) zagađenje.

Izazovi s kojima se ISGH suočava su brojni. S obzirom na progresivne štete za okoliš i geopolitičke napetosti, uloga suda postaje sve važnija. Zaštita morskog okoliša i održivo rukovanje pomorskim resursima nisu samo legalni, već prije svega etičke obveze za međunarodnu zajednicu.

Međunarodni sud Seegriche i dalje će biti središnji element u daljnjem razvoju morskog zakona i mira u budućnosti na svjetskim oceanima i šalje znak važnosti međunarodnog prava usprkos globalnim izazovima.