Svaka četvrta osoba prima mirovinu manju od 1300 eura - šokantne brojke!
Saznajte više o stanju mirovina u sjevernoj Njemačkoj: činjenice, razlike i aktualni politički razvoj.

Svaka četvrta osoba prima mirovinu manju od 1300 eura - šokantne brojke!
Demografske promjene u Njemačkoj također imaju značajan utjecaj na stanje mirovina. Prema sadašnjim podacima, više od 25% umirovljenika od 45 i više godina u Njemačkoj prima manje od 1300 eura mjesečno. Pokazuje to analiza koja ukazuje na ponekad nesigurnu financijsku situaciju brojnih umirovljenika. Glasno NOZ Prosječna mirovina za više od 5,5 milijuna umirovljenika s najmanje 45 godina staža osiguranja nudi pogled unatrag na mirovinsku strukturu: iznosi 1668 eura.
Mogu se uočiti posebno značajne regionalne razlike. U Zapadnoj Njemačkoj umirovljenici u prosjeku mogu očekivati 1.729 eura, dok njihove kolege u Istočnoj Njemačkoj primaju samo oko 1.527 eura. Posebno zapažen ostaje Hamburg koji prednjači s prosječnom mirovinom od 1787 eura, dok najnižu mirovinu ima Tiringija od 1491 euro.
Prvo objasnite regionalne razlike
Pažljiviji pogled na brojke za Schleswig-Holstein pokazuje da ovdašnji umirovljenici u prosjeku primaju 1.704 eura, što pozitivno odskače od državnog prosjeka. U Donjoj Saskoj situacija je pak kompliciranija: prosječna mirovina muškaraca na zapadu iznosi 1783 eura, dok su žene zaostale u izravnoj usporedbi s 1417 eura u Donjoj Saskoj i 1447 eura u Bremenu. Nacionalne prosječne vrijednosti također otkrivaju: muškarci dobivaju 1.778 eura, žene 1.449 eura.
Ljevičarski zastupnik Dietmar Bartsch već je oštro kritizirao mirovinsku politiku i traži temeljnu promjenu kursa. Brojke ne vidi samo kao izazov, već i kao odgovornost da cijelo radno stanovništvo uplaćuje u mirovinski fond. Federalna vlada reagira na takve izjave i ističe da iznosi mirovina ne predstavljaju cjelokupno imovinsko stanje pogođenih. Male mirovine mogle bi se ostvariti i s 45 godina staža osiguranja, ali treba uzeti u obzir i nedostatke kao što su razdoblja bez plaćanja doprinosa, poput razdoblja obuke ili nezaposlenosti.
Postupna konvergencija na vidiku
Drugi važan aspekt je izjednačavanje vrijednosti mirovina između Istočne i Zapadne Njemačke. Kao dio plana usklađivanja iz Njemačko mirovinsko osiguranje objavljeno, do 2025. polako će se usklađivati različite obračunske veličine. Od 1. srpnja 2023. usklađuje se trenutna vrijednost mirovine, koja za Istok predviđa godišnji porast od najmanje 0,7 postotnih bodova dok ne dosegne vrijednost na Zapadu.
Ova promjena je tekući proces ekonomskog izjednačavanja između Istočne i Zapadne Njemačke i ide ruku pod ruku s nadamo se stabilnim kretanjima plaća na Istoku. Usklađivanje mirovinskog prava bilo je i središnja tema pregovora u posljednjih tridesetak godina, koje su obilježili Ugovor o ujedinjenju i Zakon o prijenosu mirovina. Od 2025. jedinstveni mirovinski zakon primjenjivat će se u svim saveznim državama, napredak za kojim nakon više od tri desetljeća žude i mnogi umirovljenici i političari.
Dobro znajući da bi ove različite mjere trebale dugoročno pozitivno utjecati na strukturu siromaštva u starijoj dobi, ostaje za vidjeti hoće li ciljana stabilizacija razine mirovina na 48% pod vodstvom savezne ministrice za socijalna pitanja Bärbela Basa imati željeni uspjeh. Unatoč svim naporima, u Njemačkoj još uvijek postoji jaz u primanjima nakon umirovljenja, koji treba optimizirati u narednim godinama kako bi se stvorio pravedniji i stabilniji mirovinski sustav za sve generacije. Ovdje je neophodan stalan proces praćenja.