Tonući rezači u Rostocku: Gradovi u financijskoj pripravnosti!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Greifswald je suočen s visokim troškovima i pravnim sporovima nakon što je potonuo kuter “Nordland III”.

Greifswald sieht sich mit hohen Kosten und Rechtsstreitigkeiten konfrontiert, nachdem der Kutter "Nordland III" sank.
Greifswald je suočen s visokim troškovima i pravnim sporovima nakon što je potonuo kuter “Nordland III”.

Tonući rezači u Rostocku: Gradovi u financijskoj pripravnosti!

U Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju, stari ribarski brodovi uzrokuju sve veće probleme gradovima i zajednicama. Ti nekadašnji radni konji sve češće tonu u luci ili na vezovima, uzrokujući financijske probleme odgovornima. Situacija je posebno izražena u Rostocku, gdje, prema aktualnom istraživanju Njemačke tiskovne agencije (dpa), postoji zabrinjavajući trend. Kapetan luke Rostock, Falk Zachau, govorio je o osam incidenata u posljednjih pet godina koji su bili uzrokovani starenjem i lošim održavanjem. Osobito je uočljiva “Luna Rossa” koja je krajem srpnja 2023. ponovno zadala probleme.

Ali nije samo luka Rostock suočena s tim izazovima. Nesreće se bilježe i u Greifswaldu i Stralsundu. Primjer je “Nordland III” koji je potonuo 2023. godine i čije bi spašavanje moglo stajati oko pola milijuna eura. Izbio je sudski spor između grada i države koji je doveo do Višeg upravnog suda. U Stralsundu je "Rudolf Virchow" morao biti osiguran nakon što su radni materijali dospjeli u vodu. Postupanje s takvim olupinama komplicirano je pravilima i propisima koji reguliraju rastavljanje dotrajalih brodova.

Nesreće i njihovi uzroci

Potopljeni kuteri obično više nisu pogodni za plovidbu i često su pretvoreni u snack barove. Ali odgovornost nije samo na lučkim upravama, već i na vlasnicima tih brodova koji su odgovorni za održavanje i svako zbrinjavanje. Zanimljivo je da mnogi od tih starih brodova nisu upisani u službeni upisnik brodova, što otežava njihovo pravilno uklanjanje. Ministarstvo gospodarstva i prometa u Schwerinu sada planira revidirati propise državne luke kako bi lučkim vlastima dalo proširene ovlasti, možda i za uklanjanje potopljenih brodova.

Posebno je zabrinjavajuća opasnost koju predstavljaju olupine. Prema mišljenju stručnjaka, potencijalni ekološki rizici od potopljenih brodoloma mogli bi imati ozbiljne posljedice za morski okoliš. Prema Federalnoj agenciji za okoliš, brojne stare olupine diljem svijeta, često iz Drugog svjetskog rata, predstavljaju prijetnju. Neki su potencijalno opasni jer još uvijek sadrže gorivo i druge zagađivače. Jedno curenje iz takve olupine može zagaditi i do milijun litara vode.

Budući izgledi

Pred lučkim je upravama stoga veliki zadatak. Kapetan luke Rostock Zachau ne samo da kritizira nedostatak mogućnosti za rastavljanje pokvarenih brodova, već također poziva na hitne zakonodavne mjere za poboljšanje situacije. Međutim, prije nego što se stvori pravna osnova, gradovi se i dalje oslanjaju na inicijativu brodara, koji često ne ispunjavaju svoje obveze na adekvatan način. Pritisak da se ovdje pronađu rješenja brzo raste.

Općenito, situacija u Mecklenburgu-Zapadno Pomorje pokazuje da kombinacija zastarjelih brodova i neadekvatnog pravnog okvira predstavlja značajne izazove za lučke tvrtke. Nadolazeće izmjene postojećih propisa mogle bi predstavljati prvi korak u pravom smjeru, no ostaje za vidjeti hoće li se zaista učinkovito provoditi.