Grad Ribnitz-Damgarten pod pritiskom: spor oko azbesta na sudu!

Grad Ribnitz-Damgarten pod pritiskom: spor oko azbesta na sudu!

U eksplozivnom slučaju, grad Ribnitz-Damgarten će sljedeći ponedjeljak morati odgovarati pred regionalnim sudom u Stralsundu. Tužiteljica od grada traži nevjerojatnih 125.000 eura nakon što je kupila nekretninu s kućom za odmor koja je navodno bila zagađena azbestom. Prodaja zakupa dogodila se 2018. godine. Prema navodima tužitelja, gradski službenik je znao za zagađenost azbestom te je te podatke namjerno prikrio prilikom sklapanja ugovora. Grad, međutim, negira optužbe i tvrdi da je tužitelj za kontaminaciju znao od 2020. godine te je zbog toga tužbeni zahtjev zastario. Osim toga, iznos od 125.000 eura nije izričito utrošen za uklanjanje azbesta, već zbog općih mjera obnove.

U prošlosti se azbest smatrao popularnim građevinskim materijalom, cijenjenim zbog svojih vatrootpornih i izolacijskih svojstava. Ali štetni učinci sada su dobro poznati: azbest može dovesti do ozbiljnih plućnih bolesti poput azbestoze, pa čak i raka, zbog čega je pravni okvir koji se odnosi na azbest iznimno važan. Web stranica odvjetničkog društva Herfurtner ističe da se i proizvođači i vlasnici zgrada koje sadrže azbest mogu smatrati odgovornima ako ne zadovolje potrebne sigurnosne standarde.

Pravni temelj i zaštita zdravlja

Činjenica da je slučaj u Ribnitz-Damgartenu završio na sudu otvara značajna pravna pitanja. Savezni zakon o kontroli imisije (BImSchG) i Uredba o opasnim tvarima (GefStoffV) propisuju kako treba postupati s azbestom, posebno u starim zgradama. Od 2005. godine u EU postoji zabrana uporabe azbesta i materijala koji sadrže azbest. Tijekom tog vremena razvila se i pravna situacija kako bi se rizici po zdravlje stanovništva sveli na minimum.

Važni propisi uključuju Tehnička pravila za opasne tvari (TRGS 517), koja propisuju obvezujuće analitičke postupke za određivanje azbesta. Čak iu međunarodnom kontekstu, kao što je prikazano u EU Direktivi 2009/148/EC, potrebni su jasni propisi za zaštitu zaposlenika od azbesta na radnom mjestu. U tom kontekstu posebno je vrijedno spomena nisku dopuštenu koncentraciju azbesta od manje od 0,1% u proizvodima za široku uporabu.

Predstojeće sudsko ročište bit će važno ne samo za tužiteljicu, koja izražava sumnju da je držana u neznanju o zdravstvenim rizicima, već i za grad Ribnitz-Damgarten, koji želi obraniti svoj integritet i povezane pravne implikacije. Ostaje za vidjeti kako će sud odlučiti i kakve bi posljedice ovaj slučaj mogao imati na obračun s azbestom u regiji.

Kako bismo bolje razumjeli rizike povezane s azbestom, važno je saznati više o zakonskim zahtjevima i, ako je potrebno, potražiti pravni savjet. Posebice kod obnove starih zgrada i vlasnici i građevinske tvrtke trebaju se pridržavati relevantnih propisa kako bi izbjegli sudske sporove kao što je ovaj slučaj.

Dodatne informacije dostupne su na sljedećim stranicama: NDR izvješća, Kanzlei Herfurtner i [DGUV](https://www.dguv.de/ifa/fachinfos/asbest-an-arbeitsplaetzen/ rules-und-regelwerk/index.jsp).