Otmičar ili lažnjak? Zabuna oko nestalih djevojaka u Gartzu!

Otmičar ili lažnjak? Zabuna oko nestalih djevojaka u Gartzu!

Sumnja na otmicu u Gartzu tijekom vikenda izazvala je veliko uzbuđenje među građanima. Andreas Schwarze, otac jedanaestogodišnje kćeri, na Facebooku je naišao na prijavu nestale osobe u kojoj je riječ o tamnokosom djetetu. U oglasu se spominje navodno oteto dijete, što je izazvalo zabrinutost korisnika. Ali ono što je izgledalo kao dramatičan incident pokazalo se kao priča koju je teško razumjeti nakon detaljnijeg promatranja. Schwarze je izvješće smatrao nepouzdanim zbog nespretnog teksta, kako izvještava Nordkurier.

Oglas je govorio o nadzornoj kameri koja je navodno snimila počinitelja, ali nije bilo vidljive identifikacije. Gdje nas ovo vodi? To je novi alarm u trenutku kada lažne prijave nestalih niču kao pečurke. Lokalna neprofitna organizacija također je proširila vijest, dodatno potaknuvši širenje potencijalnog zlonamjernog softvera. Kada takve prijave kruže, stvarni slučajevi nestalih osoba guraju se u drugi plan, što trajno narušava povjerenje u traženje nestalih osoba.

Opasnosti od lažnih izvješća

Policijska postaja Uckermark jasno je rekla da slučaj "Lena Schneider" nije poznat. Time se naglašava kaos izazvan lažnim prijavama nestalih osoba. Zapravo, dogodio se pravi slučaj nestale osobe 10. kolovoza 2025. koji je uključivao imena Mia. Srećom, pronađena je neozlijeđena isti dan. Ipak, incident bi trebao biti poziv na uzbunu za sve koji dijele informacije na društvenim mrežama bez provjere njihove istinitosti. Neprofitna udruga poziva se na savjet Stiftung Warentest: Svatko tko širi takve vijesti riskira da upadne u zamku prevaranata.

Kao što policija napominje, važno je vjerovati samo službenim policijskim pozivima za potragu. Ova izvješća podliježu strogim procedurama i uvijek ih treba provjeriti. U grupama na društvenim mrežama često se pojavljuju neistinite prijave nestalih osoba koje se često dijele iz dobre namjere da se pomogne rodbini. Ali upravo takve prijave potkopavaju vjerodostojnost stvarnih prijava nestalih osoba i stvaraju zabunu među onima koji tragaju.

Dezinformacije na internetu

U vremenima lažnih vijesti i dezinformacija, postoji velika neizvjesnost - također u pogledu uglednih informacija koje kruže internetom. Prema Saveznoj agenciji za građansko obrazovanje, mnogi su građani zabrinuti zbog pogrešnog sadržaja da bi takva izvješća zapravo mogla utjecati na percepciju javnosti, pa čak i na izborne rezultate. Nisko povjerenje u medije i političke institucije pogoršava ovaj problem jer su mnogi ljudi osjetljiviji na lažne vijesti.

Prema empirijskim istraživanjima, lažne vijesti općenito su manje raširene, ali ih konzumiraju intenzivnije ciljne skupine. Manipulativne poruke često se šire među politički aktivnim pojedincima koji posebno traže informacije koje podupiru njihove stavove. EU je stoga pokrenuo inicijative kao što je “EU protiv dezinformacije” kako bi se suprotstavio širenju dezinformacija. Podizanje javne svijesti i promicanje medijske pismenosti mnogi su koraci za jačanje povjerenja u ugledne izvore.