Reformacija i mediji: Kako tisak i društveni mediji mijenjaju svijet

Reformacija i mediji: Kako tisak i društveni mediji mijenjaju svijet

Prošlog petka u crkvi Martina Luthera u Hamelnu održan je uzbudljiv reformacijski domjenak koji je privukao brojne zainteresirane građane. Načelnik dr. Stephan Vasel otvorio je događaj osvrtom na duboke promjene koje tiskanje i društveni mediji donose u našem društvu. Vasel je naglasio koliko je tiskarski stroj ključan za obrazovni pokret i širenje reformacijskih tekstova. Između 1454. i 1500. godine tiskano je impresivnih 12 milijuna knjiga, što je izazvalo pravu medijsku revoluciju. No, postojala je i tamna strana: tiskarski je stroj otvorio jednu od najbrutalnijih faza u povijesti, koja se očitovala u sustavnom progonu vještica, uvelike potaknuta djelima poput Heinricha Kramera “Hexenhammer” iz kasnih 1480-ih.

Sama knjiga, kao što sada znamo, postala je ključni čimbenik u organiziranom lovu na vještice koji je progonio oko 90.000 ljudi između 1450. i 1750. godine i koštao života oko 45.000 ljudi. Studija instituta Santa Fe pokazuje da je tiskarski stroj uvelike povećao intenzitet i širenje ovih progona. Iznenadni, brutalni val lova na vještice bio je mnogo izraženiji u ovom razdoblju nego u prethodnim stoljećima, a priručnik Malleus maleficarum davao je jasne upute o lovu na vještice.

Izazov društvenih medija

U sklopu događanja pastorica Anne Mirjam Walter govorila je o važnosti crkve za mlađe generacije od 14 do 45 godina. Svoje argumente temeljila je na aktualnoj EKD studiji te predstavila digitalni projekt “BASIS:KIRCHE” koji uključuje izvješća na YouTubeu. Jedan od najvećih izazova je to što se gledatelji često odmiču od vjerskih tema, što je fenomen potaknut algoritmima društvenih medija. Rješenje bi moglo ležati u suptilnom plasiranju poruka poput "ljubi bližnjega svoga" kako bi zaokupili interes mlade ciljane publike.

Daljnji aspekt prijema bila je rasprava o ulozi umjetne inteligencije u upravljanju zajednicom. Naglašena je važnost aktivnog djelovanja protiv komentara mržnje. Glavni urednik Dewezeta Thomas Thimm naglasio je da je 2007. predstavljanjem iPhonea označila prekretnicu u medijskom krajoliku. Unatoč tome, mediji se danas suočavaju s novim izazovima: krivotvorine umjetne inteligencije predstavljaju prijetnje poput lažnih vijesti ili glasova koje treba shvatiti ozbiljno.

Kritika društvenih medija

Oštri dio rasprave bio je kako se nositi s govorom mržnje, gdje je Thimm predložio preispitivanje funkcija komentara. To bi moglo dovesti do toga da tehnološke tvrtke snažno kontroliraju platforme i uvode kazne. Poziv na kritiku izvora bila je središnja poruka u Thimmovom govoru, u kojem je zagovarao da povjerenje u obučene novinare ostaje ključno - na kraju krajeva, "medij nije isto što i novinarstvo". Događaj je zainteresirao mnoge, a posjetitelji su oduševljeno razmjenjivali ideje o temama koje se pokreću za kafanskim stolovima, jer ovdje puno ovisi o nama: Kako ćemo oblikovati naš medijski svijet danas iu budućnosti?