Šok od ptičje gripe: 150.000 kokoši u Vechti mora biti ubijeno!
Ptičja gripa se širi Donjom Saskom: gotovo 150.000 kokoši mora biti ubijeno, a pogođene su i mnoge farme.

Šok od ptičje gripe: 150.000 kokoši u Vechti mora biti ubijeno!
Ptičja influenca, ozbiljan problem za poljoprivredu u Donjoj Saskoj, brzo se širi. U okrugu Vechta, ukupno gotovo 150.000 kokoši nesilica i purica mora biti ubijeno zbog dvije potvrđene epidemije. Prva infekcija otkrivena je u zajednici Goldenstedt, nakon čega je uslijedio još jedan slučaj u okrugu grada Vechta. Ubijanje ovih životinja već se priprema jer je situacija ozbiljna. Dok Donja Saska ima najviše slučajeva sa 17 kompanija, izbijanja su također prijavljena u deset drugih saveznih država. Ovdje se pokazalo da je ptičja gripa, službeno poznata kao HPAIV (H5N1), vrlo zarazna i često smrtonosna virusna bolest kod životinja, koja uzrokuje simptome kao što su visoka temperatura, gubitak apetita i otežano disanje. Međutim, prema Institutu Robert Koch, trenutno postoji vrlo nizak rizik za ljude.
Ali pogled na brojke pokazuje razmjere krize: od početka epidemije koja je u tijeku, više od 150.000 životinja je već ubijeno u Donjoj Saskoj. Samo u petak prijavljena su četiri nova izbijanja na farmama, od kojih je jedan slučaj zahvatio 130.000 životinja. U općini Lutten 130.000 kokoši nesilica je na popisu za odstrel, dok u Vechti mora biti uništeno dodatnih 13.150 purica. Sve je veći pritisak na uzgajivače peradi, koji zbog nastale situacije traže prisilno uvođenje staja u cijeloj zemlji kako bi se zaštitile životinje i spriječilo daljnje širenje virusa. Trenutno je također pogođeno nekoliko okruga kao što su Cloppenburg, Diepholz, Emsland, Heidekreis i Stade. Okrug Cloppenburg zabilježio je najviše epidemija sa sedam slučajeva.
Zaštitne mjere i ekonomski utjecaji
Ministrica poljoprivrede Miriam Staudte (Zeleni) govori o regionalno različitim epidemijama i naglašava ekonomski pritisak koji stoji iza poziva na obavezne staje. Saarland je prva savezna država koja je uvela zahtjev za držanje peradi u štalama, koji će uskoro stupiti na snagu. Daljnji znak hitnosti je zahtjev Saveznog ministarstva poljoprivrede EU da se poveća gornja granica za isplate odštete s 50 eura na do 110 eura. Polovicu maksimalne stope snose država i Fond za bolesti životinja Donje Saske, koji je namijenjen za dobrobit pogođenih poljoprivrednika.
Ekonomske posljedice se već osjećaju. Očekuje se rast cijena pačjeg i guščjeg mesa dok se zoološki vrtovi pripremaju za moguće posljedice epidemije. Predsjednik Njemačke peradarske industrije Friedrich-Otto Ripke preporučuje izvođenje životinja iz divljine kako bi se rizik od zaraze sveo na minimum.
Izvan staja: pogled na divlje ptice
Ždralovi su također posebno pogođeni među divljim pticama. Procjenjuje se da je oko 2000 ždralova već umrlo od ptičje gripe ove godine, mnogi od njih u sjevernom Brandenburgu i drugim zaraženim područjima. Rukovanje oboljelim ili uginulim divljim pticama zahtijeva poseban oprez i javnost se poziva da takve nalaze prijavi nadležnim tijelima. Higijenska pravila za uzgajivače peradi moraju se strogo pridržavati kako bi se zaštitilo zdravlje životinja, au konačnici i ljudi.
Ptičja influenca ostaje ozbiljan problem i jasno je da je potrebno djelovati. Ne treba podcjenjivati regionalne propise i preporuke kako bi se zaustavilo širenje virusa i podržala poljoprivreda u Donjoj Saskoj u ovim izazovnim vremenima.
Sve u svemu, čini se da ptičja gripa predstavlja sveobuhvatan izazov za peradarsku industriju, predstavljajući i ekonomske i zdravstvene rizike. Poziv na pojačane mjere zaštite sve je glasniji i neophodan je za ovladavanje situacijom i sprječavanje veće štete.