Podjela sjever-jug: Tko nosi teret Bundeswehra u Njemačkoj?

Podjela sjever-jug: Tko nosi teret Bundeswehra u Njemačkoj?

Bundeswehr se suočava s velikim izazovima, posebno u kontekstu življene stvarnosti u Njemačkoj. Do kraja 2027. Njemačka planira postaviti novu brigadu u Litvi s 4800 vojnika koji će obavljati svoje dužnosti na istočnom krilu NATO-a. Međutim, fokus zapošljavanja pokazuje upečatljivu podjelu između sjevera i juga. To proizlazi iz trenutnog izvješća koje ispituje podrijetlo vojnika i naglašava koliko je teret obrane različito raspoređen u različitim saveznim državama. Na 100.000 stanovnika Mecklenburg-Zapadno Pomeranije dolazi impresivnih 529 vojnika, dok u Bavarskoj ima samo 188 vojnika, a u Baden-Württembergu samo 105 vojnika. Stvari izgledaju slično slabo u gradovima državama: u Berlinu ima samo 118 vojnika na 100.000 stanovnika, u Hamburgu 175, au Bremenu 185.

Jedan od razloga za ovu distribuciju mogao bi ležati u ekonomskim uvjetima regija. Prema Kettner Edelmetalleu, ekonomski slabija područja, posebice na sjeveru i istoku, snose najveći teret nacionalne obrane. Ovdje je služba u Bundeswehru često jedini izgled za karijeru. Sinovi i kćeri iz strukturno slabih regija riskiraju svoje živote u misijama u inozemstvu, dok ekonomski jača područja poput južne Njemačke, gdje su smještene mnoge velike tvrtke, često samo ograničeno doprinose osiguravanju obrane. Ova neravnoteža postavlja pitanja o pravdi. U aktualnoj situaciji u svijetu koju obilježavaju rat u Ukrajini i prijetnja iz Rusije, odgovornost za sigurnost postaje sve aktualnija.

Zadaće Bundeswehra rastu

Zadaće Bundeswehra rastu ne samo zbog stacioniranja novih trupa u Litvi, već i zbog stalno rastućih zahtjeva. Obrambeni političar Roderich Kiesewetter izražava zabrinutost glede učinkovitosti dragovoljnog služenja vojnog roka i njegove sposobnosti da zadovolji potrebe za dovoljno obučenim vojnicima. Studije pokazuju da će se sadašnja radna snaga od 182.000 vojnika povećati na 260.000 profesionalnih vojnika, a planira se i pričuva od 200.000 bivših pripadnika vojne službe. Ali kako se to može postići? Neki stručnjaci hitno pozivaju na veće društveno uvažavanje vojnika kako bi se promicalo novačenje i osigurala sljedeća generacija.

Kako prenosi DW, cilj Bundeswehra je 203.000 vojnika. Međutim, zabrinjavajući trend pokazuje da će unatoč porastu broja kandidata u 2024. jedna od četiri osobe napustiti Bundeswehr unutar prvih šest mjeseci. Jedan od razloga za to može biti želja za zadacima blizu kuće, što se ne može uvijek ispuniti. Eva Högl, povjerenica za obranu Bundestaga, naglašava potrebu za potpuno operativnim Bundeswehrom u sadašnjem trenutku.

Radnje potrebne za poboljšanje

Središnja točka rasprave je oprema Bundeswehra. Nakon brzo rastućeg posebnog fonda od 100 milijardi eura za poboljšanje vojnih kapaciteta, koji se posebno ubrzao nakon ruskog napada na Ukrajinu, postoji značajna potreba za djelovanjem. Dok je fokus pomaknut na nabavu opreme koja se može brzo rasporediti, kao što su borbeni zrakoplovi i tenkovi, opskrba funkcionalnom velikom opremom i rezervnim dijelovima ostaje izazov.

Ne treba zanemariti niti raspravu o mogućem obveznom služenju za mlade. Högl predlaže “socijalnu godinu” koja se može provoditi i u Bundeswehru i u društvenim ustanovama. To bi moglo pomoći u stvaranju novih prilika za zapošljavanje, a pridonositi društvu. Ideja je promicanje društvene odgovornosti i bolja integracija vojnika.

Situacija Bundeswehra i raspodjela vojnika pokazuju da je ovdje nužan još važniji društveni diskurs. Ostaje za nadati se da će bogate regije pošteno doprinijeti nacionalnoj obrani i da će stoga teret biti pravednije raspoređen. Jer u konačnici se radi o sigurnosti svih.