Karin Prien: Rođaci nestaju - mračna sudbina!

Karin Prien: Rođaci nestaju - mračna sudbina!

Kiel, Deutschland - U trenutnoj raspravi o migracijama i geopolitičkim izazovima, Karin Prien, ministrica obrazovanja Schleswig-Holstein, hitno govori o vlastitom iskustvu. U intervjuu objašnjava da u svojoj domovini ima samo jednog rođaka, dok je njezina druga rođaka ili "ubijena ili emigrirana". Ovaj osobni odnos ilustrira učinke migracije i sukoba na živote mnogih ljudi, kao što pokazuje i rasprava o migracijskoj politici u Njemačkoj. U PRIESCIJI PRIECIJE, tragedija takve sudbine prima ljudsku dimenziju koja se često gubi u političkim raspravama. Podaci o tome mogu se naći u članku Spiegel.

Kontekst izjava Priens -a posebno je relevantan jer se Njemačka posljednjih godina suočila s različitim izazovima migracijske politike. Izvještaj Zaklade Körber otkriva da se ukrajinski tajnik u općoj populaciji smatra najvećim izazovom vanjske politike. U rujnu 2023. 45 posto anketiranih izjavilo je da je rat u Ukrajini glavni problem, dok je migraciju 31 posto spomenulo samo kao goruću temu. Ove brojke pokazuju sve veću zabrinutost zbog geopolitičke situacije, ali tema migracije ostaje središnja za mnoge ljude u Njemačkoj.

Migracija kao društvena tema

Migracije su već godinama fokus javne rasprave i postigla je nove dimenzije kroz različite krize, poput građanskog rata u Siriji. Njemačka je dobila više od milijun izbjeglica od 2015. godine, dok je broj prijava za azil 2024. godine, bez kojih iz Ukrajine, iznosio oko 251.000. Značajan pad od oko 29 posto u odnosu na prethodnu godinu ilustrira dinamičnu prirodu ove teme. Rezultat je intenziviranje rasprave o politici azila i migracije, posebno prema napadima u Mannheimu i Solingenu, koji ne samo da utječu na politiku, već i značajno oblikuju ponašanje birača ljudi u Njemačkoj.

Politički se krajolik mijenja: alternativa za Njemačku (AFD) postigla je preko 30 posto na državnim izborima u Thuringiji i Saksoniji i mogla bi postići do 20,8 posto na sljedećim saveznim izborima. Istraživanje pokazuje da 77 posto anketiranih poziva na skretanje u migracijskoj politici, a preko 90 posto pristalica AFD -a i BSW -a namijenjeno je novoj politici azila, dok 65 posto pristalica SPD -a predstavlja slična stajališta. Ovi događaji uzrokovali su da savezna vlada reagira s povećanim deportacijama i pooštrenim graničnim kontrolama.

Javno mnijenje i budući izazovi

Stanovništvo se sve više i više vidi u ograničenju kapaciteta u odnosu na uključivanje izbjeglica. S obzirom na ovu situaciju, statistika govori jasan jezik: oko 32 posto anketiranih vjeruje da bi moglo biti deportirano više odbačenih azilanata. Istodobno, općine traže podršku jer su mnogi objekti za snimanje preopterećeni. Pritisak raste i vlada mora reagirati na zabrinutost ljudi i istodobno pronaći humano rješenje za migrante.

EU je također odlučila 2023. nova pravila azila koja ljudima pružaju malu mogućnost da se vrate na vanjske granice. To bi trebalo pomoći zemljama s visokim izbjeglicama, poput Italije i Grčke, da se oslobode pretjeranih tereta. Ostaje ključno pronaći europska rješenja u rješavanju izbjeglica kako bi se smirilo javno mnijenje i razvio zajedničko razumijevanje izazova.