Karin Prien: Nestali rođaci – mračna sudbina!

Karin Prien: Nestali rođaci – mračna sudbina!

U aktualnoj raspravi o migracijama i geopolitičkim izazovima, Karin Prien, ministrica obrazovanja Schleswig-Holsteina, snažno govori o vlastitim iskustvima. U jednom intervjuu objašnjava da joj je u domovini ostao samo jedan rođak, dok su ostali rođaci ili “ubijeni ili emigrirali”. Ova osobna veza ilustrira učinke migracija i sukoba na živote mnogih ljudi, kao što pokazuje rasprava o migracijskoj politici u Njemačkoj. Prien javnoj percepciji tragedije takvih sudbina daje ljudsku dimenziju koja se često gubi u političkim raspravama. Informacije o tome možete pronaći u članku Spiegela.

Kontekst Prienovih izjava posebno je relevantan jer je Njemačka posljednjih godina suočena s raznim izazovima migracijske politike. Izvješće Zaklade Körber otkriva da opća populacija vidi rat u Ukrajini kao najveći vanjskopolitički izazov. U rujnu 2023. godine 45 posto ispitanika navelo je rat u Ukrajini glavnim problemom, dok je migracije kao gorući problem navelo samo 31 posto. Ove brojke pokazuju sve veću zabrinutost zbog geopolitičke situacije, ali pitanje migracije ostaje središnje za mnoge ljude u Njemačkoj.

Migracije kao društveni problem

Migracije su godinama bile u središtu javnih rasprava, a zbog raznih kriza, poput građanskog rata u Siriji, dobile su nove dimenzije. Od 2015. godine Njemačka je primila više od milijun izbjeglica, dok je broj zahtjeva za azilom 2024. godine, ne računajući one iz Ukrajine, bio oko 251.000. Značajan pad od oko 29 posto u odnosu na prethodnu godinu ilustrira dinamičnost ovog pitanja. Rezultat je intenziviranje rasprave o azilantskoj i migracijskoj politici, posebno nakon napada u Mannheimu i Solingenu, koji ne samo da utječu na politiku, već značajno oblikuju glasačko ponašanje ljudi u Njemačkoj.

Politička situacija se mijenja: Alternativa za Njemačku (AfD) je na pokrajinskim izborima u Tiringiji i Saskoj osvojila preko 30 posto, a na sljedećim saveznim izborima mogla bi dosegnuti čak 20,8 posto. Istraživanje pokazuje da 77 posto ispitanika traži promjenu migracijske politike, a više od 90 posto pristaša AfD-a i BSW-a je za novu politiku azila, dok 65 posto pristaša SPD-a ima slične stavove. Ovakav razvoj događaja potaknuo je saveznu vladu da odgovori povećanjem deportacija i strožim graničnim kontrolama.

Javno mnijenje i budući izazovi

Stanovništvo se sve više nalazi na granici svojih mogućnosti kada je u pitanju prihvat izbjeglica. O ovakvoj situaciji govori statistika: oko 32 posto ispitanih smatra da bi više odbijenih tražitelja azila moglo biti deportirano. Istodobno, općine traže potporu jer su mnogi prihvatni kapaciteti preopterećeni. Pritisak raste i vlada mora odgovoriti na zabrinutost ljudi dok pronalazi humano rješenje za migrante.

EU je donio i nova pravila o azilu 2023. godine, koja propisuju da će osobe s malo izgleda za ostanak biti odbijene na vanjskim granicama. Time se želi pomoći zemljama s velikim brojem izbjeglica, poput Italije i Grčke, da se oslobode prevelikih tereta. Ostaje ključno pronaći europska rješenja za rješavanje pitanja izbjeglica kako bi se umirilo javno mnijenje i razvilo zajedničko razumijevanje izazova.

Ukratko, priča Karin Prien nije samo osobna sudbina, već odražava trendove u društvu u cjelini. Migracija i integracija i dalje su važna pitanja u Njemačkoj, a na političarima je da pronađu ravnotežu koja će ozbiljno uzeti u obzir i humanitarne aspekte i brige stanovništva. Rasprava o migraciji postat će još eksplozivnija u budućnosti; uostalom, od nas se traži da štitimo i čovječanstvo i nacionalne interese. Kako bi se ovo osjetljivo područje postavilo na poštene temelje, politika bi se trebala više fokusirati na dijalog s građanima.