Bremerhaven: Projekt vrijedan milijun dolara istražuje brzo otapanje permafrosta

Bremerhaven: Projekt vrijedan milijun dolara istražuje brzo otapanje permafrosta

Institut Alfred Wegener (AWI) u Bremerhavenu pokrenuo je uzbudljiv novi projekt koji privlači pozornost istraživača klime diljem svijeta. Pod nazivom PeTCaT, skraćenica od “Rapid Permafrost Thaw Carbon Trajectories”, cilj je od listopada 2025. do rujna 2030. istražiti kako brzo otapanje permafrosta utječe na klimu. Neprofitna organizacija Schmidt Sciences podupire ovaj revolucionarni projekt s iznosom od oko 10,4 milijuna američkih dolara – odnosno oko 8,9 milijuna eura. Uz AWI u središtu, projekt okuplja istraživače iz Sjedinjenih Država, Kanade, Švedske i Nizozemske kako bi se uhvatili u koštac s izazovima globalnog zatopljenja.

Zašto je ovaj projekt toliko važan? Arktik se zagrijava brže od globalnog prosjeka, a više ugljika pohranjeno je u zamrznutim tlima u regiji nego u atmosferi – otprilike dvostruko više! Kako se permafrost otapa, oslobađaju se staklenički plinovi poput ugljičnog dioksida i metana, što dodatno destabilizira klimu. Guido Grosse, voditelj projekta, ističe da se svako ljeto događa otapanje gornjeg sloja tla, dok slojevi koji se tope idu dublje zbog dugotrajnog zagrijavanja.

Metode i ciljevi istraživanja

Metodologija projekta također je vrijedna pažnje. PeTCaT koristi tehnologiju daljinskog očitavanja i dubokog učenja za mapiranje procesa naglog otapanja na Arktiku. Prikupljanjem uzoraka s nalazišta na Aljasci, u Kanadi i Finskoj ispitat će se razgradnja organskog materijala i količina oslobođenog ugljika. Novi skup podataka, uključujući satelitske procjene i terenska mjerenja, stvara se kako bi se bolje razumjele interakcije unutar ciklusa ugljika na lokaciji Arktika.

Tim znanstvenika planira razviti nove klimatske projekcije. Namjera im je pomoći u razumijevanju uloge otapanja permafrosta u globalnom ciklusu ugljika i analizi učinaka na preostali proračun CO₂. Od središnje je važnosti kako se uvjeti vlage razvijaju na Arktiku. Simulacije pokazuju da će buduće oborine utjecati na lokalne uvjete: više CO₂ proizvodi se u suhim tlima, dok se metan proizvodi u vlažnijim tlima.

Bolje razumijevanje budućnosti

Istraživači intenzivno proučavaju različite čimbenike koji utječu na klimu. Jedan od izazova je obalna erozija, koja rezultira gubitkom oko pola metra obale godišnje u mnogim arktičkim područjima. Ova erozija ne utječe samo na krajolik, već i na ciklus ugljika, budući da se razine CO2 na površini oceana povećavaju zbog erodiranog materijala.

Institut za meteorologiju Max Planck također radi na paralelnim projektima za bolje modeliranje složenih biogeokemijskih procesa povezanih s permafrostom. Stručnjaci iz niza institucija pomažu u produbljivanju znanja o arktičkoj regiji kako bi budući klimatski scenariji postali još precizniji.

Sve u svemu, projekt PeTCaT pokazuje koliko su međunarodna suradnja i moderne tehnologije važne u suočavanju s izazovima klimatskih promjena. Rezultati bi mogli biti ključni i za znanstvenu zajednicu i za kreatore politika kako bi razvili dobro utemeljene mjere za rješavanje nadolazećih klimatskih utjecaja. Ovo je dio budućeg istraživanja koje je vrlo relevantno ne samo za Arktik, već i za cijeli planet.

Saznajte više o projektu na T-Online, [AWI].