Švicarska pokreće mirovnu inicijativu za povratak karabaških Armenaca

Švicarska pokreće mirovnu inicijativu za povratak karabaških Armenaca

Što se događa na južnom Kavkazu? Ovo pitanje trenutno ne pogađa samo politiku i diplomaciju, već i brojne ljude koji su izbjegli iz regije i željeli bi se vratiti. Trenutno postoje napori u Švicarskoj da se uspostavi mirovni forum za Armence iz Nagorno-Karabaha koje je Azerbajdžan raselio. To su pokrenuli razni švicarski parlamentarci, a potpora inicijativi raste, kako izvještava presseportal.ch.

Nacionalni vijećnik Erich Vontobel (EDU, ZH) pozvao je federalnu vladu na aktivniju ulogu u stvaranju međunarodnog mirovnog foruma. Cilj: promicati otvoreni dijalog između Azerbajdžana i predstavnika oko 100.000 raseljenih karabaških Armenaca. U tom kontekstu, Vontobel je upozorio da Švicarska, kao država depozitar Ženevskih konvencija, ne može stajati skrštenih ruku. Savezno vijeće, s druge strane, kritizira Coalition Suisse Internationale (CSI) zbog njegovih “malodušnih signala” u vezi s provedbom zastupničkih mandata.

Forum mira: tračak nade za stanovnike Rajne?

Osnivanje odbora „Švicarska mirovna inicijativa za Gorski Karabah” krajem svibnja 2025. od strane 19 članova Nacionalnog vijeća i Vijeća država smatralo se važnim korakom za promicanje povratka raseljenog stanovništva. Direktor CSI-ja, Simon Brechbühl, naglašava da protjerivanje kršćanskih Armenaca nije samo humanitarno pitanje, već i pitanje međunarodnog prava. Pitanje povratka ključna je briga ne samo za one koji su pogođeni sukobom, već i za cijelu međunarodnu zajednicu.

Potpora Forumu mira nadilazi političke tabore. Na primjer, nacionalni vijećnik Nicolas Walder (Zeleni, GE) podržao je prijedlog koji se mora podnijeti 19. rujna 2024. i osvrnuo se na prijateljstvo s armenskim stanovništvom. Osim toga, savezna predsjednica Viola Amherd istaknula je potrebu zaštite prava povratnika u skladu s međunarodnim pravom, što dodatno naglašava hitan poziv za aktivno sudjelovanje Švicarske u pregovorima.

Status quo i izgledi

Azerbajdžan do sada nije pokazao volju surađivati ​​s povratkom Armenaca iz Nagorno-Karabaha. Brechbühl upozorava na moguću eskalaciju ako se na to ne obrati pažnja. Protjerivanje 120.000 karabaških Armenaca u jesen 2023. naširoko se smatra ozbiljnim kršenjem međunarodnog humanitarnog prava. Međutim, većina glasova Nacionalnog vijeća pokazuje da u švicarskoj politici postoji volja za preuzimanjem odgovornosti i fokusiranjem na mir i dijalog.

Sukob na Kavkazu, čiji korijeni leže u sovjetskoj nacionalnoj politici i proizvoljnom označavanju granica, pokazuje neuspjeh međunarodnih organizacija da djeluju na vrijeme. Upravo je to ono što trenutnu inicijativu za Južni Kavkaz čini još važnijom. Ako Švicarska stvori forum, to bi mogao biti prvi korak prema mirnom rješenju koje uzima u obzir potrebe povratnika. Politička volja i dijalog mogu u konačnici izgraditi mostove koji omogućuju povratak i mir. Ostaje za vidjeti kako će se odvijati ovaj razvoj događaja.