Svenarodna akcija protiv govora mržnje: Aktivna i policija u MV-u!
Nacionalna akcija protiv mržnje na internetu: MV policija sudjeluje u istragama kriminalnih objava i uvreda.

Svenarodna akcija protiv govora mržnje: Aktivna i policija u MV-u!
U odlučnom koraku protiv mržnje i agitacije na internetu, danas je održana nacionalna kampanja pod vodstvom Federalni ured kriminalističke policije (BKA) umjesto. Policija je također bila uključena u mjere u Mecklenburgu-Zapadno Pomorje, iako ovdje nisu vršene nikakve pretrage. Jedan od fokusa istrage bio je slučaj iz Neubrandenburga, koji se posebno odnosi na uvrede na račun političarke AfD Alice Weidel.
Prema Južnonjemačke novine Današnjeg dana akcije provedeno je više od 180 mjera u više od 140 očevida, uključujući i raspisivanje preko 65 naloga za pretrese. Ispitani su brojni osumnjičenici. Ministar unutarnjih poslova Sjeverne Rajne-Vestfalije Herbert Reul (CDU) jasno je rekao da se digitalni piromani ne bi trebali skrivati iza mobitela ili računala.
Rastući izazov: zločin iz mržnje na internetu
Izazovi suočavanja sa zločinima iz mržnje stalno rastu u digitalnom dobu. Stručnjaci se žale da domaće i pravosudne vlasti, posebice policija, premalo rade na suzbijanju ovakvih zločina. The Prif blog ističe nedostatak učinkovite digitalne policijske strategije za borbu protiv zločina iz mržnje. Osobito preventivne mjere često mogu biti neadekvatne.
Statistika pokazuje zabrinjavajući porast: prema BKA-u, broj slučajeva kriminalističkih objava mržnje više se nego učetverostručio između 2021. i 2024. Dvije trećine tih objava mržnje dolazi iz desničarskog spektra, ali pogođene su i lijeve, vjerske ili strane ideologije. U 2021. godini zabilježen je ukupno 10.501 slučaj politički motiviranog kaznenog djela, od čega 2.411 zločina iz mržnje.
Bauk zvan govor mržnje
Govor mržnje odnosi se na jezično izražavanje nesklonosti ili predrasuda prema određenim društvenim skupinama i može imati značajne društvene posljedice. Ovakav oblik izražavanja često se može smatrati kaznenim djelom, iako se njime najčešće krše ljudsko dostojanstvo i osobna prava. Problem dodatno komplicira činjenica da mnogi korisnici ne prijavljuju potencijalno kriminalne sadržaje. Otprilike četvrtina preuzima na sebe prijavu takvog sadržaja operaterima platformi.
Općenito, treba napomenuti da je borba protiv zločina iz mržnje na internetu zadatak društva u cjelini. Posljednjim danom akcije vlasti pokušavaju ne samo reagirati, već i proaktivno zaustaviti odgovorne za objave mržnje. Ostaje za vidjeti hoće li mjere potrajati i doista napraviti razliku – no potez pokazuje da se konačno nešto poduzima.