Visoki vodostaji na Baltičkom moru: sve su upozorenja i opasnost od olujnih udara!

Visoki vodostaji na Baltičkom moru: sve su upozorenja i opasnost od olujnih udara!

Danas, 23. studenog 2025., obala Baltičkog mora u Mecklenburg-Zapadnom Pomeraniju suočena je sa zabrinjavajućim vodostajima. Situacija se pomno prati na nekoliko mjernih postaja, uključujući Wismar, Warnemünde i Stralsund. U Warnemündeu je najviša razina poplave u povijesti bila 770 cm, izmjerena 1872. godine. Prosječna razina poplave (MHW) tamo je 617 cm, dok je prosječna najniža razina (MNW) bila 407 cm, prenosi Ostsee-Zeitung.

Nedavno je regija doživjela jak olujni val koji je prouzročio štetu od oko 56 milijuna eura. Grad Sassnitz posebno je pod pritiskom i hitno treba 42 milijuna eura za obnovu infrastrukture. Dodat će se dodatnih 6 milijuna eura kako bi se nadoknadio gubitak pijeska na plažama i dinama uzrokovan umjetnim hranjenjem.

Klasifikacija olujnih udara i sustavi upozorenja

Olujni udari na njemačkoj obali Baltičkog mora podijeljeni su u četiri klase. Obuka o ovoj klasifikaciji ključna je jer svaka klasa predstavlja različite opasnosti. Na primjer, olujni udar definiran je kao između 3 i 4 stope iznad srednje razine vode, dok jači olujni udari prelaze granicu od 5 stopa. Za pravodobno upozoravanje stanovništva koriste se različiti kanali poput radija, televizije i društvenih medija. Ovo je osobito važno jer bi poplave mogle postati češće u budućnosti zbog klimatskih promjena.

Savezna vlada dokumentira dva desetljeća olujnih udara; najnovija izvješća pokazuju tijek i učinke poplava na Baltičko more i Sjeverno more.

Klimatske promjene i rizik od poplava

Zabrinjavajuće je da su poplave najčešće prirodne katastrofe u svijetu, što pokazuju trenutne statistike. Otprilike 37 posto svih prirodnih katastrofa od 2000. bile su poplave. Klimatske promjene ovdje igraju značajnu ulogu, budući da topliji atmosferski tlak potiče više oborina i češće jake kiše. To znači da je oko 400.000 ljudi u opasnosti od poplava, osobito duž Rajne i njezinih pritoka.

Također postoje izvještaji o rastućem riziku od poplava u Njemačkoj: oko 7,6 posto svih njemačkih adresa izloženo je statističkom riziku od poplava, što pojačava potrebu za učinkovitom zaštitom od poplava. Unatoč rizicima i šteti uzrokovanoj poplavama, i dalje se odobravaju stambeni objekti i infrastruktura u osjetljivim područjima. Obnova ide sporije od očekivanog, što i ne čudi s obzirom na birokratske prepreke.

Kako bi se buduće štete svele na najmanju moguću mjeru, dosljedno širenje zaštite od poplava i razmatranje prirodnih retencijskih područja potrebniji su nego ikad. Političke smjernice koje sprječavaju rizičnu gradnju u poplavnim područjima trenutno su još na čekanju. Ostaje za vidjeti kako zajednice uče iz ove situacije i što čine kako bi zaštitile stanovnike i bile bolje pripremljene za budućnost.

Za više informacija o trenutačnim vodostajima i upozorenjima posjetite web stranicu Novine Baltičkog mora dok ste na web stranici Savezna pomorska i hidrografska agencija Možete pronaći više informacija o olujnim udarima i vodostajima. Statističku analizu poplava možete pronaći i na Statista.