Alarm dronom putem MV-a: Sve veća prijetnja našoj infrastrukturi!
Neubrandenburg se bori protiv sve većih prijetnji dronovima kritičnoj infrastrukturi. Sve informacije o incidentima i strategijama obrane.

Alarm dronom putem MV-a: Sve veća prijetnja našoj infrastrukturi!
Zabrinutost za sigurnost kritične infrastrukture u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju raste: bilježi se sve više preleta dronova. U prvoj polovici 2025. policija je izbrojala 68 incidenata koji su uključivali bespilotne letjelice (ULS), uključujući četiri incidenta koja su se mogla prijaviti i koja su se dogodila iznad vojnih postrojenja i vjetroelektrane na moru blizu Rügena. Međutim, detalji o tim vojnim objektima ostaju nejasni zbog povjerljivosti. U usporedbi sa šest i sedam slučajeva ilegalnih preleta nad sigurnosno osjetljivim područjima 2023. i 2024. godine, postoji zabrinjavajući porast aktivnosti dronova u regiji [nordkurier.de].
Ne treba podcjenjivati opasnosti koje predstavljaju ove bespilotne letjelice. Ministar unutarnjih poslova Christian Pegel naglašava da ove bespilotne letjelice mogu imati potencijalno katastrofalne učinke. Letovi dronova iznad zračnih luka ili druge kritične infrastrukture mogli bi imati dramatične posljedice. Na primjer, 2023. primijećeni su incidenti na stanici za slijetanje Nord Stream AG u Lubminu i trajektnom terminalu luke Rostock, koji naglašavaju potencijalne rizike koje ove tehnologije predstavljaju.
Strategije obrane od dronova
Državna vlada već je poduzela korake u borbi protiv ove prijetnje. U rujnu 2022. najavljena je uspostava centra za obranu bespilotnih letjelica kako bi se omogućila integrirana detekcija i obrana bespilotnih letjelica. Tehnički sustavi za detekciju i obranu bespilotnih letjelica bili su postavljeni u Mecklenburg-Zapadno Pomorje do srpnja 2024., a državna policija aktivno je uključena u obranu od bespilotnih letjelica od početka ljeta 2024. godine.
Međutim, zakonska zabrana prelijetanja policije i Bundeswehra i dalje predstavlja izazov. Osim toga, više od 130 pilota bespilotnih letjelica unutar državne policije završilo je obuku kako bi mogli koristiti moguće upotrebe bespilotnih letjelica u svrhe izviđanja i nadzora. To pokazuje da se na tehnologiju ne gleda samo kao na prijetnju, već i kao na koristan alat. Christian Schumacher, šef policijskog sindikata u MV-u, također poziva na dugoročno financiranje i decentralizirane obrambene tehnike kako bi se moglo učinkovitije odgovoriti na sve veće prijetnje.
Slika prijetnje je nejasna
Manuel Atug, poznati sigurnosni stručnjak za kritičnu infrastrukturu, naglašava da je Njemačka loše pripremljena za prijetnje koje predstavljaju dronovi. Posebno je upečatljivo stalno letenje bespilotnih letjelica s upaljenim navigacijskim svjetlima, što sugerira da napadači možda ne djeluju u tajnosti. Ovi su dronovi često profesionalno dizajnirani i mogu ostati u zraku duže vrijeme, što ukazuje na organiziranu prijetnju, možda čak i iz Rusije. Incident u zračnoj luci u Kopenhagenu samo je pojačao ovu zabrinutost jer podrijetlo uočenih dronova ostaje nejasno. Danska vlada stoga situaciju opisuje kao "sustavnu prijetnju".
U Njemačkoj je obrana od bespilotnih letjelica raspoređena među različitim tijelima, što komplicira opcije odgovora. Tehničke obrambene metode poput "ometanja" ili presretanja mrežama imaju svoje nedostatke i nisu uvijek učinkovite, kako objašnjava Atug. Dok ministar obrane Boris Pistorius ističe ograničene mogućnosti, Atug je optimističniji da se čini ono što je potrebno, ali napredak je daleko presporo.
Gledajući unaprijed, valja napomenuti da su i tehnička rješenja i zakonska regulativa nužna za prevladavanje izazova koje dronovi predstavljaju za kritičnu infrastrukturu. Rasprave o novim propisima koji utječu na obranu bespilotnih letjelica bitne su kako bi se operateri kritične infrastrukture informirali o prijetnji [spiegel.de]. zdf.de naglašavaju. Nadolazeći mjeseci bit će ključni za uvođenje potrebnih mjera za suzbijanje ovih prijetnji.