Azijski stršljen prijeti Donjoj Saskoj: pčelari na oprezu!

Azijski stršljen prijeti Donjoj Saskoj: pčelari na oprezu!

Invazivni azijski stršljen, točnije vrsta Vespa velutina, izaziva sve veće uzbuđenje otkako je prvi put otkriven u Donjoj Saskoj 2023. godine. Sljedeće 2024. godine Državni ured Donje Saske za upravljanje vodama, priobalje i zaštitu prirode (NLWKN) primio je više od 100 prijava viđenja. To ne samo da čini nervoznima pčelare u regiji, već postavlja pitanja o sigurnosti naših domaćih pčela. Zabrinutost nije neutemeljena jer je poznato da stršljen lovi pčele i druge insekte.

U cilju hitnog rješavanja problema, Ministarstvo zaštite okoliša i poljoprivrede pozvalo je predstavnike pčelarskih udruga i Instituta za pčelarstvo na razmjenu informacija. Ovdje je postalo jasno da stršljen ne predstavlja samo izazov za pčelare, već i za biološku raznolikost u cjelini. Vespa velutina širi se od 2014. godine, a od 2016. je na EU popisu invazivnih vrsta. No, potpuna eliminacija stršljena čini se iluzornom, pa prevencija i informiranje javnosti sada igraju veliku ulogu. NLWKN apelira na pčelare da prijave opažanja i gnijezda kako bi se poduzele odgovarajuće mjere upravljanja za bolju kontrolu situacije.

Mjere upravljanja i sudjelovanje javnosti

Ključna točka u borbi protiv invazivnih vrsta kao što je azijski stršljen su mjere upravljanja utvrđene temeljem Uredbe EU br. 1143/2014. Njima se regulira kako države članice moraju odgovoriti na porast takvih vrsta kako bi se smanjili utjecaji na biološku raznolikost, ljudsko zdravlje i gospodarstvo. Javnost ima priliku aktivno sudjelovati u pripremi i reviziji ovih mjera. Već je bilo nekoliko vremenskih okvira za oblikovanje stila za komentiranje, a sljedeća prilika je između 9. listopada i 11. prosinca 2023. Tijekom tog vremena mogu se podnijeti prigovori kako bi se utjecalo na buduće strategije. Za sljedeći krug, to se odnosi na azijskog stršljena, kao i na druge vrste kao što je vodena salata (Pistia stratiotes).

Zabrinjavajuće širenje azijskog stršljena dio je većeg problema. Procjenjuje se da u Njemačkoj postoji oko 900 utvrđenih vrsta neobiota, što odgovara oko 1% od ukupno 74 000 vrsta. Najveća skupina ovih neobiota su biljke (neofiti), zatim beskralješnjaci i kralješnjaci (neozoani). Sve veći broj invazivnih vrsta usko je povezan s povećanjem globalne trgovine i transporta u posljednjih 170 godina. Mnoge od ovih vrsta slabo su zabilježene, posebice niže biljke i gljive.

Ipak, iz pčelarskih udruga ističu da razloga za paniku nema. Izvješća o navodnim "stršljenima ubojicama" nisu potvrđena znanstvenim studijama. Umjesto toga, stršljeni, kao i medonosne pčele, bodu prvenstveno radi obrane. Konsenzus među uključenima je jasan: azijski stršljen se više ne može eliminirati u Donjoj Saskoj, zbog čega je objektivno i na temelju činjenica rješavanje situacije glavni izazov. Svi smo pozvani da zajedno prevladamo ovaj izazov.

Sljedeći koraci su pred nama, a na zajednici je da pruži pravu podršku kako bi pčelari i okoliš mogli suživjeti. U tom smislu, bit će uzbudljivo vidjeti kako će se razvijati strategija oko Vespe velutine i kakvu će ulogu u tome imati stanovništvo.

Saznajte više o situaciji i aktivno pomozite: izvješća o viđenjima mogu se poslati putem službene platforme ili izravno NLWKN-u. Radimo zajedno na zaštiti naše prirode i lokalnog životinjskog svijeta.