Sjedište CDU-a u Göttingenu: aktivisti grade prosvjedni zid!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

16. lipnja 2025. aktivisti su zazidali ulaz u sjedište CDU-a u Göttingenu. Pozadina su prosvjedi protiv rata i rasizma.

Am 16. Juni 2025 wurde der Eingang der CDU-Zentrale in Göttingen von Aktivisten zugemauert. Hintergrund sind Proteste gegen Krieg und Rassismus.
16. lipnja 2025. aktivisti su zazidali ulaz u sjedište CDU-a u Göttingenu. Pozadina su prosvjedi protiv rata i rasizma.

Sjedište CDU-a u Göttingenu: aktivisti grade prosvjedni zid!

Trenutno se na pozornici političkog sukoba u Göttingenu odvija vrlo poseban spektakl: osumnjičeni aktivisti brzo su podigli zid ispred ulaza u lokalno sjedište CDU-a. Zid visok oko metar i pol koji se zahvaljujući svježem malteru vrlo lako srušio. Na ovoj simboličnoj barijeri nalaze se transparenti s natpisom: "Zatvoreno zbog vaše ratnohuškačke i rasističke izolacijske politike." Ovaj pomalo nesvakidašnji prosvjed izazvao je popriličnu buru i diže se u gradu. NDR izvještava o reakcijama i posljedicama incidenta.

Fritz Güntzler, član Bundestaga i predsjednik CDU-a, jasno je dao do znanja koliko je užasnut situacijom. Osuđuje ovaj čin i smatra ga zabrinjavajućim razvojem političke kulture. Državna sigurnosna agencija trenutno istražuje prisilu i oštećenje imovine, iako ovaj zid nije prvi put da je sjedište CDU-a u Göttingenu meta prosvjeda. Zgrada je napadnuta vrećama s bojom još u veljači.

Povijesni pregled: Izgradnja zida

S obzirom na nedavne događaje, moglo bi se razmisliti o simbolici zidova u povijesti. Izgradnja zida u Berlinu, koja je započela 13. kolovoza 1961., upečatljiv je primjer. Tada je oko 10.000 pučke i granične policije činilo sve da podijeli grad i zatvori DDR od Savezne Republike. Zatvoreni su svi sektorski prijelazi osim 13 kontrolnih točaka. Ovo radikalno zatvaranje bilo je dobro čuvana državna tajna vlade DDR-a, kako pokazuje Savezni arhiv.

Reakcije su bile međunarodne i šokantne. Kancelar Konrad Adenauer nazvao je zatvaranje kršenjem sporazuma četiriju sila i opisao režim DDR-a kao "tiraniju". Willy Brandt, tadašnji gradonačelnik Berlina, pozvao je Ujedinjene narode da interveniraju. Ove političke reakcije pokazuju koliko je izgradnja zida usijala živce i dodatno potpirila Hladni rat.

Dio povijesti koji ostaje

Berlinski zid stajao je više od 28 godina i postao je simbol podjela i sukoba Hladnog rata. Povjesničari procjenjuju da je broj žrtava Zida između 125 i 206, naglašavajući okrutnu stvarnost iza ove političke barijere. Ovaj osvrt na izgradnju Zida, potkrijepljen dokumentima Bundestaga, pokazuje da zidovi nisu napravljeni samo od betona, već i od priča i sudbina ljudi koji na njih utječu.

Ostaje za vidjeti hoće li i sadašnji zid ispred sjedišta CDU-a u Göttingenu ispisati novu povijest na političkoj sceni. Jedno je sigurno: o ovoj će se temi vjerojatno još dugo razgovarati.