Povjerenica EU Roswall posjetila Donju Sasku: Zaštita močvara i ptica u fokusu!

Povjerenica EU Roswall posjetila Donju Sasku: Zaštita močvara i ptica u fokusu!

Povjerenica EU-a za okoliš, otpornost na vodu i kružno gospodarstvo, Jessika Roswall, 17. studenoga 2025. posjetila je regije Donja Saska i Bremen. Fokus njihovog posjeta bio je na zaštiti ptica livada i močvara. Po blago kišovitom vremenu saznala je za projekt “GreenMoor II” u Bremen Blocklandu i “mokri trokut”. Roswall je bio u pratnji Jana Ceyssensa, zamjenika šefa kabineta, kao i europarlamentaraca Lene Düpont, Davida McAllistera i Stefana Köhlera.
Tijekom posjeta, Lena Hauschildt iz Donje Saske/Bremenskog centra za travnjake objasnila je kako se mjere emisije na različitim razinama vode. Predsjednik Seljačkog naroda dr. Holger Hennies izrazio je optimizam oko razgovora koji su organizirani zajedno s Poljoprivrednom udrugom Bremen. Tijekom dana raspravljalo se o raznim temama, uključujući obnovljenu predanost regulaciji razine vode i obnovi tresetišta, koja igraju ključnu ulogu u smanjenju stakleničkih plinova putem trajnih travnjaka.

Suradnja za očuvanje prirode

“Suradnja umjesto regulacije” bio je moto dana. Hennies je naglasio kako je pozitivna suradnja između poljoprivrede, zaštite prirode i politike ključna. Razgovaralo se io poteškoćama uzrokovanim propisima o gnojivima u “crvenim područjima” koji dovode do nedovoljne ponude biljaka. Bio je kritičan prema kolektivnim kaznama bez načela zagađivač plaća. Ovog dana održani su glavni govori o savjetima o vodozaštitnom području i situaciji s hranjivim tvarima u Donjoj Saskoj i Njemačkoj, čiji je cilj pružiti polazišta za poboljšanje situacije.

Potreba za zaštitom tresetišta također je jasno istaknuta u Saveznom zakonu o zaštiti klime. Ova tla, koja čine oko 8% poljoprivrednih površina u Njemačkoj, važni su ponori ugljika i igraju ključnu ulogu u ciklusu vode. Otprilike 53 milijuna tona emisija CO2 nastaje godišnje zbog razgradnje isušenog tresetišta. Savezna vlada stoga je pokrenula Nacionalnu strategiju zaštite močvara, čiji je cilj smanjiti emisije stakleničkih plinova za 5 milijuna tona ekvivalenta CO2 godišnje do 2030. godine. Fokus je na mjerama ponovnog vlaženja kako bi se poboljšala ravnoteža emisija i promicala netaknuta močvarna područja kao gotovo prirodna bogatstva.

Inovativna rješenja

Pristup usmjeren na budućnost je paludikultura, u kojoj se vlažna močvarna područja koriste na održiv način. To uključuje, primjerice, uzgoj mačjeg repa i mahovine treseta kao i držanje vodenih bivola. Savezno ministarstvo hrane i poljoprivrede (BMEL) financira takve moguće upotrebe s iznosom od oko 80 milijuna eura do 2032. Prijelaz na nove metode uzgoja postaje izazov za poljoprivrednike, jer su često potrebni novi strojevi i kanali prodaje.

U sklopu programa zaštite klime do 2030. potporu je dobila i agrofotonaponska tehnika koja predstavlja kombinaciju fotonaponskih sustava i poljoprivredne namjene. Ovaj inovativni pristup trebao bi se u budućnosti promicati i na ponovno nakvašenom močvarnom području. Aktualna studija Sveučilišta u Greifswaldu istraživat će učinke fotonaponskih sustava na močvare i tako doprinijeti daljnjem razvoju održivih praksi u poljoprivrednom sektoru.

Zaključno, može se reći da je dan ne samo dao važan poticaj zaštiti močvara, već je istaknuo i potrebu suradnje različitih aktera u područjima poljoprivrede i očuvanja prirode. Sukladno tome, potrebni su koncepti usmjereni na budućnost koji podržavaju zaštitu klime i nude perspektivu poljoprivrednicima.

Dodatne informacije o trenutnom razvoju u zaštiti tresetišta možete pronaći na Ljudi sa sela, BMELH i Poljoprivreda.de.