50 godina nakon katastrofe na Lüneburg Heathu: lekcije iz pakla!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Saznajte više o razornim šumskim požarima u Gifhornu i Donjoj Saskoj 1975., njihovim uzrocima i posljedicama za vatrogastvo.

Erfahren Sie mehr über die verheerenden Waldbrände in Gifhorn und Niedersachsen 1975, ihre Ursachen und die Folgen für die Feuerwehr.
Saznajte više o razornim šumskim požarima u Gifhornu i Donjoj Saskoj 1975., njihovim uzrocima i posljedicama za vatrogastvo.

50 godina nakon katastrofe na Lüneburg Heathu: lekcije iz pakla!

Ljetne vrućine kolovoza 1975. donijele su katastrofalan događaj koji je zauvijek oblikovao Lüneburšku vrištinu. U prvim tjednima kolovoza razorni šumski požari bjesnili su na 13.000 hektara prelijepe krajolike Donje Saske i odnijeli sedam života. Do danas se ova tragedija smatra najvećom požarnom katastrofom u Saveznoj Republici Njemačkoj, koja je izazvala ogromna razaranja, posebno u okruzima Celle, Gifhorn i Lüchow-Dannenberg, kako izvještava ZDF danas.

Vremenski uvjeti su situaciju učinili posebno zastrašujućom. Temperature iznad 30 Celzijevih stupnjeva i vlaga između 20 i 30 posto predstavljale su idealne uvjete za plamen. Osim toga, bila je kritična vremenska situacija s olujnim vjetrom, zbog čega je požar bio još brži i nekontroliraniji. Prethodno mrtvo drvo iz oluje "Quimburga" značajno je povećalo opasnost. Dana 8. kolovoza 1975. požar u blizini Stüdea izmakao je kontroli i doveo do dramatičnog raspoređivanja ukupno 15.000 vatrogasaca, 11.000 vojnika Bundeswehra i mnogih volontera NDR.

Otežano gašenje i tragične žrtve

Poslove gašenja karakterizirale su mnoge poteškoće. Neadekvatna visoka tehnologija, kao što je nedostatak radijskih veza i aparata za disanje, sigurno je na nekim mjestima ometala hitne službe. Često se tada isticalo na manjkavosti u organizaciji i nejasnu zapovjednu strukturu. Operacija je završila tragično za dva dobrovoljca i pet vatrogasaca koji su izgubili živote u ovom kaosu ZDF danas.

Razorni požari nisu imali samo ekonomski i emocionalni učinak na ljude u regiji, već su rezultirali i dugoročnim promjenama u radu vatrogasne službe. Doneseni su novi propisi koji, između ostalog, propisuju minimalnu dob za djelovanje od 18 godina i uvođenje dvije godine temeljne obuke za vatrogasce. Osim toga, uspostavljene su posebne strukture upravljanja kako bi se omogućile brže reakcije u slučaju opasnosti.

Lekcije iz katastrofa i klimatskih promjena

U godinama nakon požara, tehnologija gašenja požara u Donjoj Saskoj znatno je poboljšana. Vatrogasna vozila danas su opremljena modernim radijima, satelitskom navigacijom, većim spremnicima za vodu i pumpama visokih performansi. Kako bi se osigurao bolji pregled šumskih požara, u Lüneburgu je postavljen centar za šumske požare koji radi s tehnologijom dronova i ćudljivim vremenskim izvješćima ZDF danas.

No, problem šumskih požara ne samo da je ostao povijesno sjećanje, već je i dalje od aktualne važnosti. Klimatske promjene povećale su rizik od šumskih požara u Njemačkoj; Također 2023. godine izgorjelo je više od 1200 hektara. Najčešći uzroci često su podmetnuti požari i ljudska pogreška, a polovica požara ima nepoznate uzroke unatoč svim naporima Statista.

Međutim, ove lekcije pokušaj su izbjegavanja budućih katastrofa. Donja Saska se oslanja na inovativne mjere za rano upozoravanje i kombinacije rizika kako bi bila spremna protiv sila prirode. Tu se više ne ignorira nijedan rizik - a sjećanje na plamen iz 1975. ostaje upozorenje za sve. Samo tako ovaj kraj može nastaviti uživati ​​u svojoj prekrasnoj prirodi.