Obnovljivi izvori energije: Ovako će cijene struje i emisije CO2 pasti do 2030.!

Obnovljivi izvori energije: Ovako će cijene struje i emisije CO2 pasti do 2030.!

Puno se toga dogodilo u svijetu obnovljivih izvora energije posljednjih godina, a najnovije studije pokazuju da bi taj napredak mogao biti koristan i za potrošače. Aktualna studija Europske agencije za okoliš (EEA) pod naslovom “Energija u EU: Trendovi i perspektive” ističe da bi širenje energije vjetra i solarne energije moglo pomoći smanjiti troškove električne energije za dugoročne potrošače osjetno smanjiti. Prema studiji, varijabilni troškovi proizvodnje električne energije u EU mogli bi pasti za nevjerojatnih 57 posto do 2030. u usporedbi s 2023. godinom.

Potreba za ispunjavanjem ciljeva EU-a za obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost smatra se ključnom. Međutim, kratkoročne uštede mogle bi se djelomično nadoknaditi ulaganjima u fleksibilniju električnu mrežu i nacionalnom potrošnjom. Ipak, dugoročna perspektiva je sjajna: potrošači bi mogli uštedjeti novac putem obnovljive energije uz promicanje energetske neovisnosti i prijelaza na čistu industriju.

Obnovljivi izvori energije u porastu

Pozitivan razvoj obnovljivih izvora energije odražava se iu drugoj studiji Agora Energiewende, koja se bavi stanjem energetske tranzicije u Njemačkoj. Prošle je godine udio obnovljivih izvora energije u bruto potražnji električne energije porastao na impresivnih 56 posto. Tome je djelomično pridonijela rekordna ekspanzija fotonapona od 16 gigavata i energije vjetra na kopnu, za koju su izdane nove dozvole od 13 gigavata. Instalirani kapacitet baterije također se povećao na 12 gigavata, što pokazuje da sektor nastavlja napredovati.

Nadalje, zabilježen je pad prosječne burzovne cijene električne energije od gotovo 20 posto, što je posljedica visoke proizvodnje iz obnovljivih izvora is time povezane smanjene potrebe za konvencionalnim generatorima električne energije. Za potrošače to znači da su cijene električne energije tijekom godine smanjene, iako povremeno rastu zbog zatišja.

Napredak i izazov

Unatoč ovim uspjesima, postoje i izazovi, posebno u građevinskom sektoru i prometu, koji ne ispunjavaju ciljeve EU-a u pogledu ugljika. Prema studiji Agora, Njemačka je promašila europske klimatske ciljeve za procijenjenih 12 milijuna tona CO₂ u 2024., a većina emisija dolazi iz tih sektora. Osobito kada je riječ o prometu i zgradama, potrebno je ubrzano širenje relevantne infrastrukture kako bismo se približili klimatskim ciljevima.

Emisije u prometnom sektoru pale su tek minimalno, dok su istovremeno smanjene potrebe za toplinskom energijom u građevinskom sektoru. Ukupni pad emisija stakleničkih plinova od 18 milijuna tona - što je povijesno niska vrijednost - prvenstveno se može pripisati pozitivnim kretanjima u energetskoj industriji, gdje se dogodilo više od 80 posto smanjenja emisija. Naposljetku, treba napomenuti da kada je riječ o energiji, budućnost je svakako u obnovljivim izvorima.

S obzirom na sva ova zbivanja, čini se da je energetska tranzicija na dobrom putu. Jasna poruka iz izvješća je da ulaganje u obnovljivu energiju ne samo da može promovirati čišću budućnost, već i spasiti novčanike potrošača. Put je jasan i za nadati se je da će kreatori politika poduzeti odgovarajuće korake kako bi dodatno pokrenuli ovaj pozitivan trend. Za više informacija o temama obnovljivih izvora energije i njihovim učincima na cijene električne energije i emisije, pogledajte “temagazin” i “[Agora “Energija prijelaz](https://www.agora-energiewende.de/aktuelles/erneuerbare-senken-strompreise-und-emisions- Mangelnde-dynamics-bei-gebaeuden-und-verkehr-1)”.