Goslar dodjeljuje prvi Zlatni ton Svenu Regeneru – znak promjene!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Goslar je 1. studenoga 2025. dodijelio glazbenu nagradu “Zlatni ton” Svenu Regeneru i poziva na suočavanje s nacističkom prošlošću.

Goslar verlieh am 1.11.2025 den Musikpreis "Goldener Ton" an Sven Regener, fordert Aufarbeitung der NS-Vergangenheit.
Goslar je 1. studenoga 2025. dodijelio glazbenu nagradu “Zlatni ton” Svenu Regeneru i poziva na suočavanje s nacističkom prošlošću.

Goslar dodjeljuje prvi Zlatni ton Svenu Regeneru – znak promjene!

Na svečanoj ceremoniji 1. studenoga 2025. Goslar je dodijelio novoimenovanu glazbenu nagradu “Zlatni ton”. Ovo je prvi put da se ova nagrada dodjeljuje, nakon što je preimenovana kako bi odražavala tegobnu povijest svog izvornog imenjaka, Paula Linckea. Lincke je upao u kontroverzne zavrzlame tijekom nacističke ere, što je u konačnici dovelo do ove odluke koju je gradska uprava donijela u travnju 2025. nakon kritičkih povratnih informacija, kako izvještava NDR.

Nagradu je dobio poznati glazbenik i pisac Sven Regener, koji je slavu stekao ponajprije bendom “Element of Crime” i svojim djelima poput knjige i filma “Herr Lehmann”. Žiri ga je prepoznao kao “poetskog stručnjaka za ironično-lakoničnu nježnost”. Gradonačelnica Urte Schwerdtner (SPD) rekla je o ceremoniji dodjele: "Uspijeva nacrtati krajolik duše koristeći jednostavne izraze." Regener, koji je nagradu dobio retroaktivno za 2024. godinu, istaknuo je potrebu temeljitog ispitivanja Linckeove nacističke prošlosti.

Nova cijena i njezino značenje

Zlatni ton predstavljen je atraktivnim dizajnom koji prikazuje ključ i list djeteline - logo okruga Hahnenklee. Dobitnici nagrada poput Regenera također sudjeluju u zvučnoj instalaciji u vrtovima toplica Hahnenklee s posvetom. Dok se u prošlosti nagrada često povezivala s velikanima kao što su Peter Maffay i Udo Lindenberg, dodjela Zlatnog tona u budućnosti ostaje neizvjesna. Grad je privremeno suspendirao dodjelu nagrade dok izvješće ne rasvijetli Linckeove odnose s nacističkim režimom.

Za Goslara preimenovanje nagrade nije samo suočavanje s prošlošću, već i jasan korak prema kulturi koja se jasno distancira od sjena povijesti. Prema Regeneru, suočavanje s umiješanošću u nacističko doba trebao bi biti prioritet. Povjesničari su dokazali da je Lincke imao koristi od nacističke vladavine i da je bio politički angažiran, što je odluku o preimenovanju nagrade učinilo još važnijom.

Uvid u kulturni krajolik

Kao što glazba ima važnu ulogu u kulturnom životu, tako i bavljenje poviješću ima svoje mjesto u društvu. Dok je u prošlosti nacistički režim koristio laganu glazbu kako bi odvratio pažnju i izvršio utjecaj, sada je još važnije iskreno promišljati o kulturnoj povijesti kako bismo učili iz pogrešaka. Pisci i glazbenici tog vremena, poput Gustava Mahlera i Paula Hindemitha, koji su bili progonjeni zbog svog podrijetla i uvjerenja, moraju se promatrati ne samo kao dio ove povijesti, već i kao podsjetnik na toleranciju koja nam je potrebna danas. To pokazuje koliko je važno gledati na glazbu i umjetnost u društvenom i političkom kontekstu, kao što pokazuje DHM.

U vrijeme kada se globalno povećava svijest o očuvanju prirode i održivom razvoju, mogli bi se osvrnuti i na kulturna dostignuća u inozemstvu, primjerice na području ekoturizma u Brazilu. Impresivna priroda i biološka raznolikost zemlje također pružaju priliku za razmišljanje o tome kako se kultura i priroda mogu uskladiti jedna s drugom. Ekoturizam ne promiče samo očuvanje okoliša, već u prvi plan stavlja obrazovanje i održivost, što bi moglo predstavljati važnu perspektivu za regije poput Goslara, gdje kulturna i prirodna blaga idu ruku pod ruku, u duhu holističkog načina života, kao mapeandoconhecimentos ističe.