Kritika termina klanski zločin”: stigma ili stvarnost?

Kritika termina klanski zločin”: stigma ili stvarnost?

Nedavno je pitanje klanovskog kriminala u Donjoj Saskoj ponovno u središtu pozornosti. Policija redovito izvještava o tijeku izvida ove vrste kriminala. Posebno kritična točka je definicija Ministarstva unutarnjih poslova Donje Saske, koja definira klanove kao kriminalne skupine povezane obiteljskim vezama i zajedničkim etničkim podrijetlom. Ova klasifikacija izaziva mnogo rasprava i nije bez kontroverzi. Thomas Müller, istražitelj bremenske policije, izrazio je zabrinutost da pojam klanovskog zločina postaje općeniti obrazac. “Ljudi se definiraju kao jedinica na temelju obiteljske strukture i prezimena”, kaže Müller. To otvara pitanja, jer jesu li svi koji se prezivaju Müller potencijalno kriminalci?

Kritičari postojeće terminologije umjesto toga preporučuju korištenje izraza kao što su “organizirani kriminal” ili “zločinačke skupine” kako bi se bolje odrazila raznolikost kriminalnih aktivnosti i smanjili stereotipni pogledi. Prema Deutschlandfunk, klanski zločin je raširen u Njemačkoj, posebno u saveznim državama Sjeverna Rajna-Vestfalija, Berlin i Donja Saska. Osim masovnih tučnjava i krađa nakita, dio ovog fenomena su i spektakularne pljačke zlatnika.

Dimenzija klanovskog zločina

U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji policija je posljednjih godina sustavno istraživala klanovski kriminal. Ministar unutarnjih poslova Herbert Reul naglašava da je društveni poredak ugrožen ovim oblikom kriminala. U 2023. tamo je dokumentirano oko 7000 zločina koji bi se mogli pripisati klanovima – što je povećanje od gotovo 7% u odnosu na prethodnu godinu. U Berlinu su bila 1063 dodijeljena zločina, što čini oko 0,2% svih zabilježenih zločina. Privlačnost rasprave o ovoj temi putem naslova je ogromna, ali postoje kritike da takvo izvještavanje često dovodi do rasističkih stereotipa. Klanovi se često povezuju s proširenim obiteljima arapskog, turskog ili kurdskog podrijetla - evo primjera klana Remmo, koji dolazi iz pokrajine Mardin u Turskoj i došao je u Njemačku kao izbjeglica bez državljanstva.

Kako pokazuju brojna istraživanja, koja se mogu pronaći iu suvremenim istraživanjima, samo oko 35.000 do 50.000 ljudi iz tih obitelji su kriminalci. Većina rodbine vodi legalan život. BKA klanove opisuje kao neformalne društvene organizacije s hijerarhijskom strukturom i vlastitim normama koje nadilaze njemački pravni sustav. Povući jasne granice između klanova i utvrditi koji članovi doista čine zločine iznimno je teško.

Kritika terminologije i stigmatizacija

Dok Ministarstvo unutarnjih poslova Donje Saske inzistira da su uvjeti prikladni, brojni kritičari pozivaju na reviziju cijelog pristupa. Koncept “oznaka klana” u Donjoj Saskoj također dovodi do proizvoljnih dodjela i stigmatizacije ljudi, što može imati negativan učinak na mogućnosti stanovanja ili obuke. Alternative kao što su "zločin bandi" ili "mrežni zločin" smatraju se razumnijima.

Tema klanovskog zločina stoga ostaje vrlo složena s obzirom na različite perspektive na sceni. Balansiranje između potrebne sigurnosne politike i zaštite pojedinaca od neprimjerene kriminalizacije izazov je s kojim se politika mora suočiti u budućnosti. Istražni organi nastavljaju predano raditi na zaustavljanju klanovskog kriminala, a pritom valja imati na umu da je diferencirano sagledavanje manifestacija važnije od paušalnih presuda.

Pročitajte više o trenutnoj raspravi o klanovskom zločinu u NDR i detaljan kontekst Academia r_internationalen_OK_forschung_Clans_clan_crime_and_organized_crime_An_Examination_from_the_perspective_of_the_study_of_organized_crimeal_).