Uhidbeni nalog za migrante: Cijeni se umjetnost, nedostaje ljudskost!

Uhidbeni nalog za migrante: Cijeni se umjetnost, nedostaje ljudskost!

Njemačku sve više kritiziraju glasovi umjetnika i novinara. Svoju zabrinutost posebno izražava njemačka kulturna novinarka Aida Baghernejad u članku u britanskom “Guardianu”. Naglašava da je Njemačka iskorištavala rad migranata ne pokazujući im istinsko uvažavanje ili integraciju. Dok je umjetnost koja proizlazi iz te otuđenosti visoko cijenjena, sami ljudi često ostaju u pozadini. Starzone javlja da...

Raspravu u drugačijem svjetlu pokazuju i iskustva Aykuta Anhana, poznatijeg kao Arrest Warrant. U intervjuu za tjednik “Die Zeit”, umjetnik govori o svojoj mladosti, koja je oblikovana boravkom u zatvoru za mlade, te o Turskoj, koju opisuje kao mjesto povlačenja. Glazba mu je uvijek pomagala, a od povratka u Istanbul želi potaknuti mlade da vjeruju u sebe i svoje strasti. Njegove su perspektive dio šire rasprave o izazovima i mogućnostima integracije.

Pogled na politiku integracije

Posebno kada govorimo o integracijama, važno je sagledati razvoj političkog okvira. Sve do kasnih 1990-ih Njemačka se nije smatrala zemljom useljavanja, iako je broj useljenika bio visok. Integracija je dugo vremena bila prepuštena udrugama za socijalnu skrb i općinama. Tek su 1970-ih znanstvenici i političari pozvali na aktivnu politiku integracije. Godine 1979. prvi povjerenik za strance Heinz Kühn (SPD) zalagao se za priznavanje i lakšu naturalizaciju. Prekretnica je bio Zakon o imigraciji, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2005. i stavio zadatke integracije u ruke savezne vlade. bpb javlja da ...

Međutim, sama integracija ne promatra se samo iz perspektive lokalnog društva. To je interaktivni proces koji uključuje sve društvene aktere. Migranti ne samo da moraju steći znanje njemačkog jezika, već i poštovati osnovne vrijednosti njemačkog društva. Zauzvrat, društvo mora ponuditi jednake mogućnosti i spriječiti diskriminaciju. Međutim, mnogi se imigranti suočavaju sa značajnim izazovima u svakodnevnoj praksi – od jezičnih barijera do diskriminacije i rezidencijalne segregacije. Iskustva Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) pokazuju da su pristup obrazovanju i zapošljavanju ključni za promicanje integracije. Newline objašnjava da...

Trenutačni izazovi i napredak

Drugo središnje pitanje ostaje percepcija javnosti o migrantima, posebno muslimanima. Predrasude i stereotipi često oblikuju diskurs i dovode do negativnog stava o ovoj društvenoj skupini. Rasizam i diskriminacija su na vrhu dnevnog reda rasprave o integraciji. Inicijative kao što je državni zakon protiv diskriminacije u Berlinu pokušavaju riješiti strukturalni rasizam i promicati integrativni suživot.

Potreba za učinkovitijim politikama integracije pojačana je nedavnim izazovima, poput pandemije COVID-19. Priznavanje različitosti također može dovesti do stvaranja solidarnosti i suživota uz poštovanje. Sada je vrijeme da integraciju vidimo kao gospodarsku nužnost koja koristi ne samo migrantima, već i društvu u cjelini.