Premijera u Teatru Ema: Most Zlatnog roga” inspirira!

Premijera u Teatru Ema: Most Zlatnog roga” inspirira!

Dana 29. kolovoza 2025., kazalište Osnabrück proslavilo je premijeru svoje nove predstave "Most Zlatnog roga", nadahnute produkcije istoimenog romana Emine Sevgi Özdamar, objavljenog 1998. Ova uzbudljiva priča ocrtava životnu priču mlade žene iz Istanbula koja je emigrirala u Njemačku kako bi zarađivala za život kao radnica u Telefunkenu, a zatim slijedila svoj san o glumeći. Priča se odvija u pozadini političkih nemira u Turskoj, gdje je protagonist duboko uključen u studentski pokret i iz prve ruke doživljava teror turske države. Nakon povratka u Njemačku, povratak njemačkom jeziku postaje središnja tema njezina identiteta jer je izgubila svoj materinji jezik. Ovu višeslojnu pripovijest o strahu od gubitka, nadi i samoosnaživanju živopisno oslikava nachtkritik.de.

Adaptaciju romana za pozornicu napisali su Tanju Girişken i Sophie Hein, a traje oko 1 sat i 45 minuta. Ova produkcija koristi interaktivni format koji uključuje sesije pitanja i odgovora te rasprave o temama višejezičnosti i egzila. Gostujuća glazbenica Elif Batman donosi dodatne perspektive živopisno ilustrirajući iskustva dvojezične publike. Glumački tim, koji čine Lua Mariell Barros Heckmanns, William Hauf i Sascha Maria Icks, prikazuje priču prvenstveno u scenskim naglascima i tipskim skicama, iako dijaloga uglavnom nema.

Pogled na umjetnicu Emine Sevgi Özdamar

Emine Sevgi Özdamar, rođena u Malatyli 1946., živi u Njemačkoj od 1971. i etablirala se kao jedan od istaknutih glasova migrantske književnosti. Ona je prva autorica koja ne govori njemački koja je 1991. godine primila nagradu Ingeborg Bachmann. Njezina djela ne samo da se bave izazovima migracije, već i suočavanjem s multikulturalnom stvarnošću. Özdamar je u Njemačku došla kao radnica i u svoja djela unosi autobiografske elemente, posebice djetinjstvo i mladost u Turskoj, kao i utjecaj obitelji na njezin život i rad. Njezine tekstove karakterizira vlastiti, kreativni jezik, koji često kombinira kršenje gramatičkih i sintaktičkih pravila, kao i turske utjecaje. Ona nastoji izgraditi most između svog podrijetla i njemačke kulture, kako journals.openedition.org opisuje.

Gubitkom materinjeg jezika i vraćanjem identiteta u njemačkom govornom području, bavi se brojnim društvenim temama, uključujući i položaj žena u turskom društvu. Njezin rad potiče razmišljanje i razmišljanje o kulturnim identitetima i izazovima povezanim s migracijom, što je važno u aktualnoj raspravi o migraciji i integraciji.

Kulturna refleksija i društveni razvoj

Migracije su u Njemačkoj postale sveprisutna tema, posebno od druge polovice 20. stoljeća. Društveni okvir se bitno promijenio, bez obzira na sve [academia.edu](https://www.academia.edu/143083577/Interkulturalit%C3%A4t_und_Differenzerlebnis_in_der_Migrations literatur_Er%C3%B6rterung_am_Beispiel_der_deutsch_t%C3%BCrkischen_Autoren_Emine_Sevgi_%C3%96zdamar_und_Feridun_) pokazuje. Negativni stavovi prema migraciji često se temelje na strahu od gubitka identiteta. Dok je u prošlosti prevladavalo držanje do homogenog kulturnog identiteta, integracija migranata sada je važnija nego ikada. Statistike pokazuju da oko 20% njemačkog stanovništva već ima migracijsko podrijetlo. Za promicanje mirnog suživota bitno je prihvatiti migraciju kao prirodan proces te aktivno oblikovati uključivanje i integraciju.

Predstava “Most od Zlatnog roga” služi ne samo kao umjetnički izričaj, već i kao platforma za ispitivanje tema identiteta, višejezičnosti i života u egzilu. Özdamarov rad jasno pokazuje važnost izgradnje mostova među kulturama – poruka koja je relevantnija nego ikada.