Alarmantne brojke zatvora: prenapučenost i rizik od recidivizma sve veći!
Zatvorska populacija u Francuskoj doseže alarmantne razine. U fokusu su izazovi kao što su prenapučenost, opasni uvjeti i stope recidivizma.

Alarmantne brojke zatvora: prenapučenost i rizik od recidivizma sve veći!
Trenutno je u zatvorima u Francuskoj 84.447 ljudi, što je jednako broju stanovnika gradova poput Versaillesa ili Dunkerquea. Ova brojka naglašava izazove s kojima se suočava francuski zatvorski sustav. Glasno Radio France Tema zatvorske populacije često se zanemaruje u javnom diskursu i nerijetko se promatra samo iz perspektive opasnosti.
Zabrinutost oko stope recidivizma nije neutemeljena: nevjerojatnih 63% puštenih zatvorenika ponovno dođe u sukob sa zakonom unutar pet godina. Ovaj problem dodatno pogoršavaju alarmantni uvjeti u zatvorima. Prenatrpani objekti, koji se često suočavaju sa stopama popunjenosti od 135%, nude ograničen pristup poslu i obuci te neadekvatne projekte reintegracije.
Prenapučenost i njezine posljedice
Prenapučenost u zatvorima smatra se posebno zabrinjavajućom. Čini se da su mnogi objekti došli do točke preopterećenja. To postavlja temeljna pitanja: imaju li kratke zatvorske kazne, često samo tri do šest mjeseci, doista smisla? A što je s onima koji desetljećima nestaju iza rešetaka? Prema studijama, uzroci rasta zatvorske populacije u cijelom svijetu su složeni i također vuku korijene iz Francuske.
U zatvorima diljem svijeta nalazi se više od 11 milijuna ljudi, uključujući više od 3 milijuna u pritvoru prije suđenja. To je dovelo do pretrpanih zatvora i nehumanih uvjeta u mnogim zemljama. Čak iu zemljama poput Filipina, prenapučenost je alarmantno visoka i iznosi 460%. Koliko je problem duboko ukorijenjen pokazuje i SAD, koji ima najveću zatvorsku populaciju na svijetu - iza rešetaka se nalazi preko 2 milijuna ljudi, što rezultira nesrazmjerno visokim udjelom zatvorenika.
Potreba za akcijom
Globalni trendovi zatvaranja pokazuju da visoke stope zatvaranja ne samo da rezultiraju visokim troškovima za porezne obveznike, već također nerazmjerno utječu na ugrožene populacije. U Brazilu je, primjerice, broj zatvorenika porastao s 30.000 na preko 750.000. Čini se da su reforme hitno potrebne kako bi se odgovorilo na temeljna pitanja o tome kako funkcionira zatvaranje.
Pandemija COVID-19 stavila je dodatni pritisak na reforme kaznenog pravosuđa. Neke su zemlje poduzele drastične mjere za smanjenje broja zatvorenika. U budućnosti cilj mora biti smanjenje politizacije presuda i pronalaženje alternativnih rješenja za kriminalne probleme, prema rezultatima Zatvorske studije.
U vrijeme kada sve više ljudi dovodi u pitanje zatvor kao rješenje društvenih problema, ostaje za vidjeti u kojoj će se mjeri promijeniti diskurs o zatvorskim kaznama i njihovoj važnosti za društvo u Francuskoj.