Gaza: Bombardirani grad pati od smeća i užasnog smrada

Gaza: Bombardirani grad pati od smeća i užasnog smrada

U gradu Gazi, koji je ozbiljno pogođen tekućim sukobima između Izraela i Hamasa, situacija postaje sve urgentnija. 10. studenog 2025. brojni mediji izvijestit će o katastrofalnim uvjetima koji ovdje vladaju. Čitavi dijelovi grada su u ruševinama, a humanitarna kriza se ubrzano pogoršava. Šokantan detalj: Euronews izvještava da gotovo 10.000 tijela leži zakopano ispod ruševina dok spasioci rade u ekstremnim uvjetima.

Poteškoće u pristupu teškoj opremi prisiljavaju spasioce da ručno traže preživjele. Neadekvatna infrastruktura i blokada doveli su do toga da su čak i osnovne usluge podrške ozbiljno ograničene. U međuvremenu, obitelji očajnički čekaju u blizini ruševina priliku da pokopaju svoje voljene.

Kriza okoliša i gospodarenje otpadom

Osim ovih humanitarnih katastrofa, Gaza se suočava s rastućom ekološkom krizom. Pristup ključnim odlagalištima otpada bio je ozbiljno ugrožen zbog blokade, zbog čega je gradska uprava morala postaviti privremeno odlagalište otpada unutar grada. Otpad se gomila i mnogi ljudi prijavljuju loš miris i opasnosti po zdravlje koje iz njega proizlaze. Euronews primjećuje da je svakodnevni život u Gazi teško opterećen tim ekološkim problemima.

Prema informacijama iz Wikipedia Pojas Gaze, u kojem se nalazi grad, dugačak je oko 41 km, a širok između 6 i 12 km. Ova je regija bila pod izraelskom okupacijom od Šestodnevnog rata 1967. i od tada je patila pod rigoroznim režimom blokade koji ozbiljno ograničava pristup hrani, vodi i medicinskoj skrbi. Ova pritužba samo je dodatno pogoršala situaciju u Gazi, koja se već opisuje kao "zatvor na otvorenom".

Dugoročni učinci na stanovništvo

Strukturu stanovništva Gaze karakterizira bijeg i raseljavanje. Općenito, stanovništvo se pretežno sastoji od palestinskih izbjeglica i njihovih potomaka. Nezaposlenost je alarmantno visoka, osobito među mladima: 70 posto je nezaposleno, a većina ljudi oslanja se na humanitarnu pomoć kako bi spojili kraj s krajem. Uz stopu pismenosti od 97%, ljudi ovdje imaju potencijal poboljšati svoje životne uvjete, ali dosadno ekonomsko i političko okruženje onemogućuje mnoge mogućnosti.

Prisutnost Hamasa, koji kontrolira Pojas Gaze od 2007., dovodi do intenzivne igre moći i daljnjeg sukoba s Fatahom. Političke slobode su ograničene, a svakodnevna borba za opstanak pokazuje očaj ljudi i težnju za dostojanstvenom egzistencijom.

Sveukupno, situacija u Gazi je i humanitarna i ekološki alarmantna, i jasno je da međunarodna zajednica mora hitno djelovati kako bi pomogla onima koji žive u jednom od najgušće naseljenih područja na svijetu, gdje je nada za poboljšanje ometena ratom i sukobima.