Madagaskar u plamenu: proljetni požari prijete prirodi i ljudima!

Madagaskar u plamenu: proljetni požari prijete prirodi i ljudima!

Situacija na Madagaskaru je napeta: otok se svake godine bori s razornim šumskim požarima, koji se javljaju osobito nakon padalina. Ove su godine požari počeli prerano, a gorući krajolici se šire alarmantnom brzinom. Stručnjaci poput Maxa Fontainea, ministra za okoliš i održivi razvoj, izvješćuju o zabrinjavajućem trendu: sezona požara ne samo da počinje ranije, nego i traje dulje nego prethodnih godina. Ovo je alarmantan trend koji ozbiljno prijeti lokalnom stanovništvu i jedinstvenoj bioraznolikosti Madagaskara, kako izvještava Linfo.re.

Proteklih dana bilo je nekoliko vrućih točaka u regijama Menabe i Ankazobe. Građani pogođenih područja svakodnevno se bore s plamenom, no napredak je često nedostatan. Situacija je posebno tragična u nacionalnim parkovima kao što je Ranomafana, gdje je više od 25 hektara sekundarne šume nepovratno izgubljeno.

Posljedice za prirodu i ljude

Posljedice ovih požara su razorne. U 2022. požar je uništio više od 6,2 milijuna hektara zemlje, većinom od suhe trave i grmlja. Samo dva posto štete zahvatilo je šume, koje su često čak i zaštićene. Osim ovih zabrinjavajućih brojki, madagaskarska šumarska industrija doživjela je brzi pad posljednjih godina, a procjenjuje se da svake godine nestane gotovo 100.000 hektara šuma. Ako se ovaj trend nastavi, za deset godina ne bi moglo ostati ništa od prvobitnih osam milijuna hektara, upozorava Fontaine u drugom izvješću Linfo.re.

Mladi ljudi na Madagaskaru posebno su zabrinuti za svoju budućnost. Oni požare koji su u tijeku vide ne samo kao prijetnju okolišu, već i svojim sredstvima za život. Uzroci su različiti: sve veći troškovi života, neadekvatne poljoprivredne tehnike i nezakonita sječa šuma među ključnim su čimbenicima. Osim toga, razorni požari doprinose klimatskoj krizi i drastičnim promjenama životnih uvjeta, kako ističe WWF.

Mjere za suzbijanje požara

Vlasti se suočavaju sa složenim izazovom. Vatrogasne inicijative često nisu dovoljne. Iako su pripreme započele u veljači, ti napori nisu ispunili očekivanja. Trenutno postoji samo 300 šumarskih tehničara na Madagaskaru koji nadziru područje od oko 8 milijuna hektara. Max Fontaine si je postavio cilj: jedan tehničar na 2000 hektara kako bi se šume bolje zaštitile. Ova obuka stručnjaka ključna je za očuvanje vrijednih resursa Madagaskara i podizanje svijesti među stanovništvom.

Osim toga, od madagaskarskog civilnog društva traži se da preuzme više odgovornosti. To bi se moglo postići stvaranjem vatrootpornih koridora, pošumljavanjem i održivim planiranjem hrane. Jeune Chambre Internationale Ambilobe također se zalaže za edukaciju ljudi o negativnim učincima tradicionalnih metoda uzgoja vatrene riže i rješavanje potrebe za preventivnim mjerama.

Globalna odgovornost

Razorni požari na Madagaskaru nisu samo lokalna katastrofa, oni odražavaju i globalni problem. Porast temperature i promijenjeni klimatski uvjeti dijelom su rezultat emisija iz industrijaliziranih zemalja. Potreban je globalni poziv na akciju: zemlje s povijesno visokim emisijama pozvane su pružiti potporu za pomoć pogođenim regijama i borbu protiv posljedica klimatskih promjena, kao što je navedeno u članku o Temoignages.re.

Jasno je da Madagaskar ima odgovornost zaštititi svoje jedinstvene prirodne resurse, ali međunarodna zajednica također mora učiniti svoj dio kako bi usmjerila put prema održivijoj i ekološki prihvatljivijoj budućnosti.