Madagaskar na plamenu: Spring požar prijeti prirodi i ljudima!

Madagaskar na plamenu: Spring požar prijeti prirodi i ljudima!

Ankazobe, Madagascar - Situacija je napeta na Madagaskaru: Otok se svake godine bori s razornim šumskim požarima, koji se posebno događaju nakon kiše. Ove godine počeo je s vatrom prerano, a gorući pejzaži širili su se alarmantnim tempom. Stručnjaci poput Maxa Fontainea, ministra za okoliš i održivi razvoj, izvještavaju o zabrinjavajućoj tendenciji: sezona požara ne samo da počinje ranije, već i traje duže nego prethodnih godina. Ovo je alarmantni trend koji snažno prijeti lokalnom stanovništvu i jedinstvenoj biološkoj raznolikosti Madagaskara, kao što je linfo.re izvijestio.

U regijama Menabe i Ankazobe bilo je nekoliko žarišta u posljednjih nekoliko dana. Građani pogođenih područja svakodnevno se brane od plamena, ali napredak je često neadekvatan. Situacija u nacionalnim parkovima, poput Ranomafane, posebno je tragična, gdje je više od 25 hektara sekundarne šume bilo nepovratno izgubljeno.

Posljedice za prirodu i ljude

Učinci ovih požara su pogubni. 2022. godine više od 6,2 milijuna hektara uništeno je vatrom, uglavnom se sastojao od suhe trave i grmlja. Samo dva posto štete koje se tiču ​​šuma, koje su često čak i zaštićene. Uz ove zabrinjavajuće brojke, šumarstvo Malagass doživjelo je brzi pad posljednjih godina, a procjenjuje se da gotovo 100 000 hektara šuma godišnje nestaje. Ako se ovaj trend nastavi, nijedan od osam milijuna hektara prvobitno nije ostao za deset godina, Fontaine upozorava u drugom izvješću Linfo.re.

Posebno su mladi u Madagaskaru zabrinuti zbog svoje budućnosti. U stalnim požarima vide ne samo prijetnju okolišu, već i za život. Uzroci su raznoliki: između ostalog, rastući životni troškovi, nedovoljne poljoprivredne tehnike i ilegalno krčenje šuma odlučuju. Pored toga, razorni požari doprinose klimatskoj krizi i drastičnim promjenama u životnim uvjetima, kao što su wwf.

Mjere za borbu protiv požara

Vlasti se suočavaju s složenim izazovom. Inicijative za borbu protiv vatre često nisu dovoljne. Iako su pripreme započete u veljači, ti napori ostaju iza očekivanja. Trenutno je na Madagaskaru dostupno samo 300 šumskih tehničara kako bi nadgledali površinu od oko 8 milijuna hektara. Max Fontaine postavio je cilj: jedan tehničar na 2.000 hektara kako bi mogao bolje zaštititi šume. Ova obuka stručnjaka ključna je za očuvanje vrijednih resursa Madagaskara i za senzibilizaciju stanovništva.

Pored toga, Malagasijsko civilno društvo zahtijeva veću odgovornost. To bi se moglo učiniti stvaranjem hodnika otpornih na vatre, pošumljavanja i održivog prehrambenog planiranja. Jeune Chambre International Ambilobe također se zalaže za pojašnjenje ljudi o negativnim učincima tradicionalnih metoda temeljenih na požaru i rješava potrebu za preventivnim mjerama.

Globalna odgovornost

razorni požari na Madagaskaru nisu samo lokalna katastrofa, već odražavaju i globalni problem. Povećanje temperature i promijenjene klimatske uvjete ponekad su rezultat emisije industrijaliziranih nacija. Potreban je globalni poziv na akciju: od zemalja s povijesno visokim emisijama traži da pruže podršku kako bi pomogle pogođenim regijama i da se bore protiv posljedica klimatskih promjena, kao u članku temoignages.re.

Jasno je da je Madagaskar odgovoran za zaštitu svojih jedinstvenih prirodnih blaga, ali međunarodna zajednica također mora pridonijeti održivijoj i ekološki prihvatljivoj budućnosti.