Sjeverni Nijemci u klimatskim promjenama: Otkriveni alarmantni rezultati istraživanja!

Sjeverni Nijemci u klimatskim promjenama: Otkriveni alarmantni rezultati istraživanja!

Klimatske promjene više nisu apstraktna tema, već ih ljudi u sjevernoj Njemačkoj doživljavaju kao izravnu prijetnju. Kao nedavno istraživanje koje je proveo NDR pokazuje da 86% od 21.713 ispitanika doživljava klimatske promjene kao vrlo ozbiljne ili donekle ozbiljne. Građane najviše zabrinjava zabrinutost (68%) i nemoć (42%). Samo 13% pridaje malu važnost učincima klimatskih promjena. Kad se pogledaju izravne posljedice, hitnost postaje još jasnija: 83% ispitanih već osjeća promjene u svom okruženju, posebice zbog češćih toplinskih valova (57%) i jakih kiša (50%).

Pogled izvan granica pokazuje da je porast globalne temperature premašio 1,5 °C u odnosu na predindustrijske razine po prvi put 2024. godine i ovaj trend je alarmantan ne samo za zemlje poput Filipina i Turske, već i za nas u Europi, gdje temperature rastu dvostruko brže. Prema analizi koju je Ipsos 74% stanovništva zabrinuto je zbog posljedica klimatskih promjena. Ipak, pad individualnog djelovanja prati određena rezigniranost: 64% ga prepoznaje kao problematično, ali često ne djeluje jer smatra da njihov osobni doprinos ne može presudno utjecati.

Poziv na konkretne mjere

Istraživanje je također pokazalo da 71% građana smatra da politike pridaju premalo pozornosti prilagodbi klimi. Ovdje bi bila potrebna jasna promjena sustava kako bi se situacija stavila pod kontrolu. Ispitanici i stručnjaci predlažu, među ostalim, oporezivanje klimatski štetnih online isporuka i širenje energije vjetra. Porezne olakšice za regionalnu organsku hranu također su na vrhu liste želja.

Prema službenim podacima, 2024. godina bila je najtoplija u Njemačkoj od početka mjerenja, a šteta od vrućina, suša i poplava samo u Europi prošlog ljeta iznosila je 43 milijarde eura. Taj bi se broj do 2029. mogao popeti na oko 125 milijardi eura, upozorava Deutschlandfunk.

Prilagodbe na nove stvarnosti

Prilagodba klimatskim promjenama aktivno se provodi ne samo u Njemačkoj, već iu međunarodnim gradovima poput Kopenhagena i Pariza. Savezni zakon o prilagodbi klimi, koji je na snazi ​​od srpnja 2024., poziva pojedine savezne države da razviju vlastite strategije za suočavanje s učincima klimatskih promjena. Samo su općine suočene s rekordnim deficitom od gotovo 25 milijardi eura i hitno moraju ulagati u mjere.

Mnogi gradovi već planiraju mjere kao što su fontane za piće, planovi zaštite od topline i inovativni pristupi gospodarenju vodom u borbi protiv sve veće topline. Projekti poput principa grada spužve imaju za cilj bolje skladištenje i korištenje kišnice. Istodobno, fokus u poljoprivredi je na toplinskoj zaštiti životinja i potrazi za biljnim sortama otpornim na vrućinu i sušu.

Konkretna provedba ovih mjera mogla bi imati brojne pozitivne učinke, no moraju se osigurati i financije. Ukupno će do 2030. godine biti potrebno oko 55 milijardi eura, au Akcijskom planu zaštite prirodne klime do 2026. planirano je najmanje 820 milijuna eura. Inicijative su obećavajuće, ali put do učinkovite prilagodbe klimi ostaje tegoban.