Hamburško smeće postaje klimatski neutralno: CCS tehnologija revolucionira otpad!

Hamburško smeće postaje klimatski neutralno: CCS tehnologija revolucionira otpad!

Gradska čistoća u Hamburgu postavila je ambiciozne ciljeve: tvrtka želi biti klimatski neutralna do 2035. Ključni dio ovog projekta je korištenje tehnologije "Carbon Capture and Storage" (CCS), koja se koristi za hvatanje i skladištenje ugljičnog dioksida (CO₂). Pilot projekt CCS tehnologije već se provodi, što odgovorni vide kao obećavajuću inicijativu za smanjenje emisija. Svijet javlja da će hamburška postrojenja za spaljivanje otpada igrati središnju ulogu u tome.

Trenutačni vozni park Gradske čistoće još uvijek se većim dijelom sastoji od dizelskih vozila, no prvi električni kamioni za odvoz smeća u upotrebi su od 2023. godine. Promjena voznog parka daljnji je korak prema ekološki prihvatljivijem gospodarenju otpadom. Povećanje učinkovitosti i korištenje novih tehnologija trebali bi pomoći u postizanju ambicioznih klimatskih ciljeva.

Pripazite na spaljivanje otpada

Postrojenja za spaljivanje otpada u Hamburgu, posebno ona na Rugenberger Damm i Borsigstrasse, središnja su okosnica održivog gospodarenja otpadom u gradu. Svako od tri postrojenja za termičku obradu otpada ima godišnji kapacitet do milijun tona otpada i također proizvodi velike količine CO₂. Međutim, korištenje CCS tehnologije ima za cilj pomoći ukapljenju ovog CO₂ i njegovom transportu posebnim postupkom.

Kako bi odgovorila na ovaj izazov, Gradska čistoća nakon uspješno provedenog pilot testa u svoje objekte ugrađuje CCS tehnologiju. Cilj je jasan: transformacija u očuvanje resursa, što također uključuje mogućnost recikliranja CO₂ (CCU). Međutim, u Njemačkoj trenutno ne postoji razvijena infrastruktura za zbrinjavanje ugljičnog dioksida, što predstavlja značajne izazove. Raspravlja se o mogućnostima prijevoza poput cjevovoda ili željezničkog prijevoza – području koje zahtijeva jasan pravni okvir kako bi Gradska čistoća mogla ulagati u tehnologiju.

Financijski teret emisija

Drugi aspekt su porezi na CO₂, koji trenutno iznose 55 eura po toni. Zbog toga obrada otpada postaje skuplja, a grad Hamburg također mora snositi određenu odgovornost. Dok se emisije organskih tvari tretiraju povoljnije u trgovini emisijama, nadležna tijela za zaštitu okoliša klasificiraju stakleničke plinove od spaljivanja otpada kao „neizbježne emisije“. Unatoč ovom izazovu, Gradska čistoća već opskrbljuje oko polovicu daljinskog grijanja Hamburga iz svojih sustava, što predstavlja značajan doprinos gradskoj opskrbi toplinom.

Svim ovim mjerama Hamburg pokazuje da grad ne samo da cijeni zaštitu klime, već je voljan ulagati i u inovativne tehnologije. Međutim, tek treba vidjeti koliko brzo i učinkovito se ti planovi mogu provesti. Rana implementacija CCS-a svakako bi se mogla smatrati pionirskim radom u Njemačkoj i mogla bi predstavljati presedan za druge gradove i općine.