Novi stari kontejneri za haljine u Hamburgu: Nema više tekstilnog otpada!

Die Stadtreinigung Hamburg implementiert neue Altkleider-Container, um Textilmüll zu reduzieren und Recycling zu fördern.
Čišćenje grada Hamburg provodi nove stare posude za odjeću kako bi smanjili tekstilni otpad i promovirali recikliranje. (Symbolbild/MND)

Novi stari kontejneri za haljine u Hamburgu: Nema više tekstilnog otpada!

Hamburg, Deutschland - Danas se korak u Hamburgu poduzima prema održivoj tekstilnoj kulturi: Gradsko čišćenje je postavilo nove stare posude za odjeću kako bi se poboljšalo odlaganje slomljene odjeće. Trenutno u gradu postoji više od 20 kontejnera za skladištenje, a ukupno bi trebalo biti do 30. Projekt se u početku kreira dvije godine, s ciljem da se u kućnim otpadima vidi manje tekstila. Ova je inicijativa usmjerena prvenstveno na građane, jer se oštećena odjeća, poput traperica s rupama, može dodati i novim kontejnerima. Međutim, snažno prljave dijelove trebaju se izravno donijeti u dvorište za recikliranje.

Svaki tjedan, dvije do tri tone neupotrebljive odjeće ulazi u ruke njemačkog Crvenog križa, koji se brine o raspolaganju u Hamburgu. Prikupljeni tekstil tada pronalazi svoj put do tekstila -koji ih je sortirao. Korisnički dijelovi koriste se, na primjer, kao zaklopke žbuke, dok se neupotrebljivi tekstil spaljuju. Ovaj je postupak važan korak za smanjenje ogromne količine tekstilnog otpada koji se događa godišnje.

Globalna dimenzija brze mode

Iako se u Hamburgu osigurava veća održivost, Greenpeace upozorava na oprez u suočavanju s tekstilnim odjeljkom. Viola Wohlgemuth, stručnjakinja za zaštitu resursa iz Greenpeacea, istaknula je katastrofalne učinke brze mode. Situacija je posebno problematična u istočnoj Africi, gdje stara odjeća stiže iz Europe. U gradovima poput Arushe pokvareno je do 40 posto isporučenih odjevnih predmeta, što tamo predstavlja populaciju s velikim izazovima. Prekomjerna proizvodnja tekstila ne samo da stvara smeće, već i značajno oštećuje okoliš, kao što se može vidjeti u Nairobiju: Rijeka Nairobi tamo, nekad izvor pitke vode, sada je jako prljava i nije uronjena pred miris.

Greenpeace stoga poziva na zakonsku zabranu tekstila i globalnog poreza na tekstil kako bi proizvodnju učinilo održivijom. Na kraju dana radi se o tome da je novi tekstil izdržljiv, otrovan i recikliran. Roba rabljena također bi trebala biti u prvom planu kako bi zaštitila resurse i izbjegla otpad. Do 2030. godine, 10 posto njemačkih gradskih centara također bi trebalo biti dostupno za alternativne oblike potrošnje, kako se Greenpeace širi.

Politika EU -a i odgovornost proizvođača

Također se na europskoj razini puno događa u tekstilnom otpadu. Europski parlament uveo je mjere za smanjenje opasnih kemikalija u tekstilu i za podršku održivim odlukama o potrošačima. Od proizvođača se traži da preuzmu odgovornost za svoje proizvode, čak i ako postanu otpad. U ožujku 2024. trebaju se predstaviti novi prijedlozi za reviziju smjernica za otpad koji bi efikasnije koristili prikupljeni tekstil.

Ovom inicijativom, zastupnici zahtijevaju da se tekstil prikuplja odvojeno do 1. siječnja 2025., s ciljem da drastično smanjuje količinu tekstilnog otpada. Jedan aspekt koji je ovdje posebno važan je uspostavljanje sustava za proširenu odgovornost za proizvođače. U budućnosti bi proizvođači tekstila, cipela i dodataka trebali snositi troškove prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja - pravi pomak paradigme koji bi mogao održivo oblikovati industriju.

Sveukupno, pokazuje da se veliki koraci poduzimaju i u Hamburgu i na europskoj razini kako bi se suprotstavili krizi tekstilnog otpada. Održiva budućnost u tekstilnom sektoru moguća je samo ako potrošači, organizacije i industrija rade ruku pod ruku.

Više informacija o tim temama može se naći na rdr rddr "https://gpn.greenpeace.de/konsum/fast-fashion-muss-aufhoren/"> Greenpeace i Europski parlament .

Details
OrtHamburg, Deutschland
Quellen