Novi stari kontejneri za odjeću u Hamburgu: Nema više tekstilnog otpada!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Gradska čistoća Hamburga uvodi nove spremnike za rabljenu odjeću kako bi smanjila otpad od tekstila i promicala recikliranje.

Die Stadtreinigung Hamburg implementiert neue Altkleider-Container, um Textilmüll zu reduzieren und Recycling zu fördern.
Gradska čistoća Hamburga uvodi nove spremnike za rabljenu odjeću kako bi smanjila otpad od tekstila i promicala recikliranje.

Novi stari kontejneri za odjeću u Hamburgu: Nema više tekstilnog otpada!

Danas se u Hamburgu čini korak prema održivoj tekstilnoj kulturi: gradska čistoća postavila je nove kontejnere za staru odjeću kako bi poboljšala zbrinjavanje polomljene odjeće. Trenutno je u gradu više od 20 depo kontejnera, a bit će ih ukupno do 30. Projekt bi prvotno trebao trajati dvije godine s ciljem smanjenja broja tekstila u kućnom otpadu. Inicijativa je prvenstveno usmjerena na građane jer se u nove kontejnere mogu odložiti i oštećeni odjevni predmeti, poput traperica s rupama. Međutim, jako zaprljane dijelove treba odnijeti izravno u centar za recikliranje.

Svaki tjedan dvije do tri tone neupotrebljive odjeće završi u rukama njemačkog Crvenog križa koji se brine za zbrinjavanje u Hamburgu. Sakupljeni tekstil zatim dolazi do tvrtke za recikliranje tekstila koja ih sortira. Upotrebljivi dijelovi ponovno se koriste, primjerice kao krpe za čišćenje, dok se neupotrebljivi tekstil spaljuje. Ovaj proces je važan korak u smanjenju ogromne količine tekstilnog otpada koji se stvara godišnje.

Globalna dimenzija brze mode

Dok se u Hamburgu osigurava veća održivost, Greenpeace poziva na oprez pri postupanju s tekstilnim otpadom. Viola Wohlgemuth, stručnjakinja za očuvanje resursa u Greenpeaceu, hitno je ukazala na katastrofalne učinke brze mode. Situacija je posebno problematična u istočnoj Africi, gdje stara odjeća stiže iz Europe. U gradovima kao što je Arusha, do 40 posto isporučenih odjevnih predmeta je polomljeno, što predstavlja veliki izazov za lokalno stanovništvo. Prekomjerna proizvodnja tekstila ne samo da stvara otpad, već i značajno šteti okolišu, kao što se može vidjeti u Nairobiju: tamošnja rijeka Nairobi, nekoć izvor pitke vode, sada je jako zagađena i nije imuna na mirise.

Greenpeace stoga poziva na zakonsku zabranu izvoza tekstilnog otpada i globalni porez na tekstil kako bi se proizvodnja učinila održivijom. Na kraju dana, radi se o tome da novi tekstil bude izdržljiv, netoksičan i da se može reciklirati. Fokus bi također trebao biti na rabljenoj robi kako bi se zaštitili resursi i izbjegao otpad. Do 2030. godine 10 posto njemačkih gradskih središta trebalo bi biti dostupno za alternativne oblike potrošnje, propagira Greenpeace.

Politika EU i odgovornost proizvođača

Puno se događa i na europskoj razini po pitanju tekstilnog otpada. Europski parlament uveo je mjere za smanjenje opasnih kemikalija u tekstilu i podupiranje održivih izbora potrošača. Od proizvođača se traži da preuzmu odgovornost za svoje proizvode, čak i ako postanu otpad. Novi prijedlozi za reviziju Direktive o otpadu trebali bi biti predstavljeni u ožujku 2024. kako bi se prikupljeni tekstil učinkovitije koristio.

Zastupnici se ovom inicijativom zalažu za odvojeno prikupljanje tekstila do 1. siječnja 2025. godine, s ciljem drastičnog smanjenja količine tekstilnog otpada. Jedan aspekt koji je ovdje posebno važan je uspostava sustava proširene odgovornosti proizvođača. U budućnosti će proizvođači tekstila, obuće i dodataka morati snositi troškove prikupljanja, razvrstavanja i recikliranja – stvarna promjena paradigme koja bi mogla imati dugotrajan utjecaj na industriju.

Općenito, jasno je da se u Hamburgu i na europskoj razini poduzimaju veliki koraci kako bi se suzbila kriza s tekstilnim otpadom. Održiva budućnost u tekstilnom sektoru moguća je samo ako potrošači, organizacije i industrija rade ruku pod ruku.

Više informacija o ovim temama možete pronaći na NDR, Greenpeace i Europski parlament.