Borba za pomoć: Zašto mladi ljudi u Njemačkoj moraju čekati na terapiju

Borba za pomoć: Zašto mladi ljudi u Njemačkoj moraju čekati na terapiju

Mentalno zdravlje djece i mladih u Njemačkoj pod velikim je pritiskom. Brojke su alarmantne: jedna od pet mladih osoba mlađih od 18 godina doživi ozbiljnu mentalnu krizu unutar godine dana. Međutim, mnogi od pogođenih moraju dugo čekati da pristupe uslugama terapeutske podrške - u prosjeku oko šest mjeseci hr info prijavio.

Trenutna studija pokazuje da strukturni problemi u sustavu pomoći značajno doprinose ovoj situaciji. Izvješće o zdravlju djece za 2023. dojmljivo pokazuje koliko su djeca i mladi opterećeni, između ostalog, posljedicama pandemije i aktualnih kriza poput ukrajinskog sukoba i klimatske krize. Psihološki simptomi posebno su česti kod djevojčica, što naglašava hitnost problema medicinski časopis obavještava dalje.

Izazovi u opskrbi

Preopterećeni sustavi zdravstva, školstva i skrbi za mlade velika su prepreka brzom i učinkovitom liječenju. 15-godišnja Mia iz Schleswig-Holsteina kaže da pati od anksioznih poremećaja i napadaja panike te da je njezina majka tri godine morala tražiti odgovarajuće mjesto za terapiju. Trenutno Mia prima samo sporadične terapije, što nije dovoljno za zadovoljenje njezinih sve većih potreba dnevne vijesti to dojmljivo opisuje.

Stručnjaci ističu da su se čekanja na mjesta za terapiju posljednjih godina udvostručila. Potreba za dječjim i adolescentnim psihijatrima nije dovoljno zadovoljena, što dovodi do povećanja broja upita u klinikama. Hitno potrebni stalni kvalificirani radnici nedostaju u mnogim regijama, poput okruga Dithmarschen. Znanstvenica Kristin Rodney-Wolf još više poziva na prilagodbu planiranja potreba u kodeksu socijalnog osiguranja kako bi se zatvorile praznine u ponudi.

Prevencija i podrška

Paralelno s ovim hitnim problemima, važno je poduzimati preventivne mjere. Stručnjaci preporučuju bližu integraciju područja mentalnog zdravlja u škole, primjerice putem školskih psihologa i uvođenje teme “mentalno zdravlje” u nastavne planove i programe. Uzimanje u obzir čimbenika poput tjelovježbe, prehrane i zdravstvene pismenosti također je korak u pravom smjeru za bolju podršku mladima.

Posljednje, ali ne manje važno, strah od klime, koji pogađa 59% osoba u dobi od 16 do 25 godina, jasno daje do znanja da se u ovu raspravu moraju uključiti i nove teme. Ostaje uzbudljivo pitanje mogu li se i kako mladi ljudi više uključiti u osmišljavanje vlastite zdravstvene skrbi kako bi ne samo promicali vlastitu stabilnost, već i aktivno pridonijeli prevladavanju društvenih izazova.

S pravim promjenama u sustavima podrške i većom sviješću javnosti, stanje mentalnog zdravlja mlade generacije u Njemačkoj moglo bi se značajno poboljšati.